DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1930 str. 8 <-- 8 --> PDF |
silac mineralnih hranila, koja su prijeko potrebna za razvitak biljki, kao i prijeko potrebnih prirodnih sila za život biljki. Ta su svojstva šumskog tla praizvorna, radom i kapitalom nenadoknadiva, a djelomice i neprolazna. Prema tome je zemljište u šumskoj proizvodnji samostalan faktor. Ono je prirodan faktor, koji nema svojstva kapitala kao na primjer u poljoprivredi. Drvo naime kao glavni proizvod šuma nije objekt burzovne špekulacije kao žito. Baš zbog toga nemaju šumska zemljišta tolike prometne vrijednosti kao u poljoprivredi, te se vrijednost šumskog zemljišta može prosuđivati samo po veličini prihoda, koji daje. Dok se za valjano iskorišćavanje tla u poljoprivredi ulaže mnogo rada i kapitala, koji su se sa zemljištem tako reći srasli u jedno, te prvotnu plodnost tla u stanovitom pravcu podigli, dotle je sa šumskim tlom drugačije. Ono je sačuvano od davnine kao prirodan faktor u svojim proizvodnim svojstvima. Ne samo da mu čovjek nije nikad ništa dao, nego mu je naprotiv čestim sabiranjem listinca oslabio produktivnu snagu. Trajnu produktivnost šumskog tla potpomaže u glavnom šumski nastelj, pomoću koga se tlu povraćaju važna mineralna i organska hranila. Naprotiv odnošenjem listinca iz šume ne samo da šumsko tlo gubi hranila, nego se ono brzo isposti, što vrlo štetno djeluje na prirast šume. Važnost šumskog nastelja kao prirodnog produktivnog faktora najbolje se ogleda na rezultatima istraživanja u Njemačkoj, gdje je utvrđeno, da je zbog sabiranja listinca u bukovim šumama pao prirast za 5(./., a u borovim za 30%. Opažanjima kroz dugi period vremena od 50—60 godina utvrđeno je, da se prirast u šumama, gdje se listinac sabirao, prema prirastu u šumama, gdje se nije sabirao, odnosi kao 1:3. Pod zastorom šumskog listinca žive mnogobrojne bakterije, gliste i crvi, kojih je djelovanje nauka utvrdila kao najvažniji uslov za stvaranje zdravice, za rast šumskog drveća, grmlja i trava, odnosno općenito biljnog pokrova. Odnošenjem toga zastora nestaje iz tla tih individua, te se za to gubi i njihovo korisno djelovanje u tlu. Zajednicu svih faktora životinjskog i bilinskog svijeta, koji u šumi — bilo na tlu ili u tlu — direktno ili indirektno djeluju na rast i život šumskog drveća, označuje u novije doba nauka sa v i t a 1 i t e t o m šume. Samo u skladnoj zajednici svih tih faktora moguće je u šumi proizvesti drvo u što većoj količini i vrijednosti, u što kraćem vremenu, a sa što manje troška. U šumarskoj je nauci utvrđeno, da proizvodna snaga šumskog zemljišta direktno zavisi o dobrom i valjanom gospodarenju šumama. Ta snaga može naime rasti i padati prema tome, da li se šumom dobro gospodari ili ne. Po tom nije dakle dobrota zemljišta u šumskoj proizvodnji samo zadani faktor prirode, nego taj faktor zavisi o načinu, kako se šumom gospodari i upravlja. Kako je poznato, zavela se u novije doba po dugoročnim ugovorima gol a sječa , koja najviše upropašćuje dobrotu zemljišta. Posljedice gole sječe najteže se osjećaju na vapnenastom tlu, kojega kod nas pretežno ima najviše. Listače, kojih imamo najviše, trpe kod toga mnogo više od četinjača. Naučno je utvrđeno, da zbog gole sječe može prosječni prirast da padne od 12 na 9, a često i na 6 nf! po ha. Štetne posljedice gole sječe za tlo rastu, ako se na njem uzgajaju čiste sastojine jedne vrste drva. Osim toga se golom sječom uništuje najprirodniji oblik šume — mješovite sastojine, koje imadu u sebi sve ljepote i osobine valjane prirodne šume. Mješovite sastojine imadu mnogih prednosti, jer se u njima mogu uzgojiti rijetke vrste drveća, koje se inače ne mogu uzgojiti u 214 |