DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1930 str. 48     <-- 48 -->        PDF

nečeg suvišnog, nepotrebnog, pa i škodljivog, te se to odbacuje. Tako isto biva i kod
drveća. Ono, što drveće primi u se kao sredstvo za život i razvitak, biva također
prerađeno u njemu, te ono, što je potrebno za ishranu i razvoj drveća biva upotreb-
Ijeno, a ostalo kao suvišno, nepotrebno i štetno odbačeno. Tu sad dolazi do međusobnog
pomaganja, kooperacije, upravo omogućavanja golog života između čovjeka i
drveća — kao što je to priroda i Providnost Božja znala lepo udesiti! .1er ono, što
bilje — naročito to drveće, šuma — ispušta iz sebe, upravo neophodno treba čovek
pri dihanju. To je jedno počelo, elemenat u plinovitom stanju tako zvani kiseonik
(Oxygenium), koga u prirodnom, običnom stanju ne vidimo. Ovaj elemenat ispušta
drveće iz sebe kod svog dihanja, odbacuje ga kao nešto njemu nepotrebno i suvišno,
kao neki otrov za njega, a baš ovaj otrov za drveće treba neminovno čoveku za samo
omogućavanje života, dihanja.


Poznato je, da je zrak, koji mi, udišemo i bez koga možemo da živimo jedva par
minuta, sastavljen bez malo za 80% od ovoga kiseonika (ima u običnom zraku tačno
79) delova), dok se ostatak od 21 dela sastoji iz jednog drugog, po svojim fizikalnim
osobinama ovom sličnog elementa, tako zv. dušika (nitrogenium), čije samo ime pokazuje,
kako on deluje t. j . guši, davi. Ali kako su prirodni zakoni nedokučivi u svojoj
veličini, to će nam samo oni moći objasniti, da nam je za naš život (disanje) potrebna
izvesna količina i ovog otrova, što davi, duši, jer se zna, da i ono, što je neophodno
potrebno i ugodno, može da škodi i ubija, ako je preko potrebne mere, preterano
uživano. Kažu, da, kad ne bi bilo ovog dušika primešanog onom nama tako potrebnom
kiseoniku, mi bi dospeli u neko tako razdragano, čisto pijano stanje, da bi svi od reda
počeli ludo da skačemo, da se grlimo i ljubimo. Nu, priroda se evo pobrinula, da ne
dođe do toga.


Nauka je ustanovila, da ljudi, prerađujući pomoću pluća udisani zrak, ispuštaju
iz sebe jedan otrovni plin, tako zvanu »ugljičnu kiselinu«, a zapravo ugljikov dioxyd
(CO2), spoj jednog dela ugljenika (carbonium) sa dva dela kiseonika.


Ta bi nas »ugljična kiselina« udušila, da nije bilo šume i ostalog raslinstva, koji
baš trebaju tu kiselinu, taj naš otrov, a nama za to daju potrebni čisti kiseonik. Vi ste
opazili, da se u tako zv. zagušljivim prostorima, gdje istovremeno diše mnogo ljudi
ili životinja, kao na pr. u kafanama, spavaonicama, pretrpanim želj. vagonima, neizvetrenim
prostorijama i slično, teško diše, upravo guši i pada u nesvest, propada se,
bledi, pluća slabe, a mozak ne može pravilno da radi. Opazili ste sigurno, da u takvim
vrlo zagušljivim prostorima ne će ni šibica ili sveca da gori. Vama je sigurno dobro
poznata naša narodna bolest tuberkuloza, koja nemilosrdno satire masu ljudi, pa i
´životinja, naročito kod nas u Bosni, ste čuli i videli, da se takve obolele osobe, da
bi se spasle, ako već nije posve kasno, šalju ne u neke nizine, močvare, šašu, nego
eto više u brda, u šume, a osobito u četinjaste, šume, koje izddšu onaj oživljavajući
kiseonik i drugo ugodno i korisno i koji će istisnuti onaj otrov iz pluća i tako pluća
Szlečiti. Tamo se nalazi tako zvani jelov balzam, koji godi plućima. Znamo iz iskustva,
da nam sa planina (šuma) dolazi čisti zrak (vetar), koji nam godi i osvježuje nas.
Vetar opet nije ništa drugo nego ustalasani zrak, koji mi udišemo. Vidite dakle, šta
znači šuma za ljudsko zdravlje i održavanje života, pa ju prema tome treba i ceniti,
čuvati i štediti.


3. Šuma kao ljepota i ukras, estetika.
Mislim, da Vam nije potrebno mnogo dokazivati, da je za ljudsko oko, za uživanje
i neko lepše, više osećanje svakako prijatnije,, kad se ljudski pogledi zaustave
i odmaraju na lepim, krasnim, zelenim šumama, punim svakovrsne draži i miline,
slatke pesme i cvrkuta ptica, za što samo treba imati oko i smisla, da ga se nađe
i oseti, nego kad vam se pred očima pokaže slika neke bijedne golotinje, krša, otr


254