DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1930 str. 39     <-- 39 -->        PDF

No 13. — Die Krise und die kleinen Sägewerke (Kriza i malopilanari). — Über
die Konserwieruitig des Holzes (O konserviranju drveta).


Lesnicka Prace. Čs. 3. — Inž. Bandys: Pfirozene obrustani a srustani vetvi a
Stromu (Srašćivanje grana i drveća). — Proehazka: Lesni dfeviny v Japonsku (Šumsko
drveće i njegova upotreba u Japanu). — Ing. Czimra: Vliv ... (Nastavak. Upliv
prirodnih i gospodarskih faktora ha tehnička svojstva drveta). — lng. Nechleba: Mniška
na obzoru (Liparis monacha se opet javlja). — Ružička: 0 Lecanium comi na lesnih
listnačich (Lecanium cornu na šum. drveću).


Sylwan Nr. 1. 1930. — Wladislaw Plonski: Uprawy lesne na gruntach porolnych
(Šume na nekadanjim poljoprivrednim tlima. Autor obrađuje
problem nepovoljnog rasta sastojina na nekada oranim tlima. Na bazi istraživanja tla
ustanovljuje uzroke tome pojavu. Istraživanja su obavljena u jednoj čistoj borovoj
sastojim 55 g. staroj. Uzeta su dva profila tla na međusobnoj udaljenosti od 40 m,
inače podjednakih topografskih okolnosti. Jedan od ta dva profila u šumi, čije je tlo
nekada služilo poljoprivredi. Uspoređivanje obaju profila nadaje slijedeće: Razvoj
borovog korjenja je na nekada oranom tlu u prvoj mladosti gotovo posve normalan.
Kasnije međutim dolaze sve više do izražaja nepovoljne prilike tla. Nedovoljan je
kapacitet tla na vazduhu, slabo je zračenje tla, propuštanje vode u tlu je anorimalno.
Stvaranja humusa je nepovoljno. Nastaje podzoliranje i ortštain. Tlo je podesnije i
za razne parazite na korjenju drveća (Trametes radiciperda). Pod konac autor donosi
rezultate za praksu. .N U slučaju, kada imamo pošumiti nekadanja poljoprivredna tla,
moramo najprije stvoriti povoljna fizikalna svojstva u tlu. To se može postići pomoću
jednog prelaznog tipa sastojine iz breze, johe, topole, iznimno i iz raznog grmlja. A
kada su stvorene povoljnije prilike u tlu, povećan kapacitet vazduha, promaje i propusnosti
za vodu, što se dešava ^za 1—2i generacije prelazne sastojine, onda valja
uvesti glavnu vrst drveta. Samo racionalnom evolucijom stvara se mogućnost povoljnog
razvoja prilika u tlu). — Inž. Jezierski: Zagadnienie wplywu zywieovania sosny
zwyczajnej na jej przyrost (Problem upliva smolarenja na rast borovih stabala. Razmotrena
je sva literatura u tome smjeru). — Ma-rkowski: Probne badania nad kielkowaniem
nasienia jodly (Istraživanja o klijavosti jele). —. Kowalski: 0 szkodach zima
1928/29 (O štetama od zime 1928.—29.). — kiži- Witz: Zastosowanie naukovej organizacji
pracy w przemysle drzewnym (Naučna organizacija rada u šumskoj industriji).


Revista Padurilor No 2. — M. Pascovici: Moudu? ca lemn de rezonanta si claviatura
(Smreka kao drvo za glazbala). — Ing. Peto: Codul silvic J mg os lav
(Zakon u šumama Kraljevine Jugoslavije. Ekscerpt našeg zakona.
Autor ga iznaša poradi toga, jer je taj zakon za Rumunjsku od interesa. Rununjska
naime priprema svoj novi zakon o šumama). — Caragea: Exploatarile forestiere vazute
de nespecialisti (Kako laici gledaju šumske eksploatacije).


L´Alpe. No 4. — Pavari: Conifere esotiche sulle prealpi vicentine (Eksote konifere).
— Balzani: I torrenti délia Valtelina e le aluvioni del 1927 (Bujice Valteline).
1— Dr. D´Ancona: La frotticoltura (Uzgoj voćaka). — Venturoli: La carbonizzazione
della legne im forni metalici (Palenje ćumura u metalnim posudama). — Venturoli:
Storia della legislazione forestale della Republica di Venezia (Historija mletačkog šum.
zakonodavstva).


Dr. N. N.


245