DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1930 str. 33 <-- 33 --> PDF |
lako mogle kasnije složiti jedna s drugom u jednu cjelinu. Visina leta morala bi prema tome biti kod sviju snimaka jednaka. Naravno, da to nije moguće posvema postići. Aeroplan ne može tačno držati uvijek istu visinu leta. Poradi toga je potrebno, da se imade na terenu mreža fiksnih izmjerenih tačaka, sad bilo triangulacija bilo pako poligoni. Na jednoj aero-fotosnimci na pr. neka se nalaze snimljene medu ostalim i dvije fiksne tačke. Udaljenost tih tačaka, ustanovljena na zemlji — uzmimo triangulacijom, — neka bude 1 km. Kada smo snimku razvili dobijemo izmjerom da je udaljenost tih dvaju točaka na samoj fotografiji uzmimo 10 cm. Jasno je, da je mjerilo snimke 10´ cm = 1.000 m = 1 : 10.000. Ali ako li nam je na snimci udaljenost tih istih trig. tačaka samo 9 cm, a mil hoćemo imati nacrt u mjerilu 1 : 10.000, šta ćemo onda? Taj se slučaj dešava gotovo uvijek, jer nije moguće, kako srno već spomenuli, držati uvijek zadanu visinu leta aeroplana. Nije moguće snimati sve iz iste visine nad zemljom. Ako nam je snimka u mjerilu 9 cm = 1.0O0 m = 1 : 11.111,, a mi hoćemo imati mjerilo 1:10.000, to onda moramo takovu snimku t r a n s f o r m i s a t i. Stavimo je u projekcioni aparat i projiciramo ju na neku plohu, na koju smo prethodno narisali naše triangulatorne tačke u mjerilu 1 : 10.000. Projekcijom naše snimke na tu plohu nećemo dobiti poklapanje triangulatornih tačaka. T. j . te tačke sa snimke neće odmah pasti na projekcijonoj plohi zajedno sa prethodno na toj plohi narisanim tačkama. Moramo pomicati projekcijonu´plohu tako dugo i tako daleko od leće projekcijonog aparata, dok se te temeljne tačke ne pokriju. Kad smo to postigli, stavimo na projekcijonu plohu fotografski papir i izvršimo ponovno projekciju. Dobijemo novu sliku. Razvijmo tu, novu sliku i ona nam je u željenom mjerilu. Mi smo našu prvotnu aero snimku transformisali gledom na mjerilo. Kada slikamo iz vazduha morala bi leća kamere stajati posve horizontalno. Satno u tom slučaju bi naime dobili na snimci sve dijelove u istom mjerilu. Ali ako snimka nije horizontalna neće nam svi snimani dijelovi, koji padnu na snimku, biti u istom mjerilu, Na pr. neka na zemlji bude jedan trokut triangulacije, koji nam je snimljen čitav na jednom aerosuimku. Kamera pri tom snimanju nije bila horizontalna. Bila je uzmimo paralelna samo jednoj stranici trokuta. Ta će stranica ispasti na snimci u odgovarajućem mjerilu. Druge dvije stranice naprotiv neće biti na snimku u istom mjerilu kao prva stranica. .1er projekcija snimke nije ortogonalna na površinu našeg trokuta, već kosa. Nastupa dakle izvjesno iznakaženje u mjerilu. Snimku treba i u tome pogledu transformisati. Transformisanje se obavlja opet putem projekcijonog aparata. Na projekcijonu plohu narišemo najprije sve tri triangulatorne tačke. Projediramo zatim na nju naš snimak. Odmičemo plohu od aparata, da dobijemo izvjesno mjerilo, bar u jednome smjeru, kako je to gore opisano. Osim toga pomičemo i plohu projekcije oko njene vertikalne i horizontalne osi tako dugo, dok se sve triangulatorne tačke sa snimke ne pokriju sa odgovarajajućim tačkama, koje smo već unaprijed u određenom mjerilu narisali na projekcijonu plohu. Stavimo na tu plohu fotografski papir, obavimo ponovno projekciju. Dobivena snimka nam je u svim svojim smjerovima u zadanom mjerilu. Transformacija je time u glavnom gotova. Na taj način moramo transformisati sve snimke neke šume. Tako dobijemo niz snimaka u jednom te istom mjerilu. Moramo te slike zatim složiti u jednu jedinstvenu cjelinu. Neka nam slika 1. pokazuje jedan predjel neke šume, koji želimo snimati iz vazduha. Aeroplan počinje sa lijetom, kod lijeve prosjeke naše slike. Tamo, gdje je u našoj slici urisana strelica u lijevom gornjem kraju. Aeroplan nastoji da drži uvijek isti smjer lijeta od jednog do drugog kraja šume. Kao smjernica služi mu u našem konkretnom slučaju prosjeka. Kad prođe šumu u smjeru naše lijeve prosjeke zaokruži i leti u smjeru druge prosjeke i t. d. Smjer njegovog leta označen je na našoj slici 1. strelicama. 239 |