DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1930 str. 3 <-- 3 --> PDF |
ŠUMARSKI h ST GOD. 54. MA) 1930. Prof. Dr. ĐURO NENADIĆ, ZAGREB: O PRODUKTIVNIM FAKTORIMA I RENTABILITETU ŠUMSKOG GOSPODARSTVA* (LES ÉLÉMENTS DE PRODUCTION DANS L´ÉCONOMIE FORESTIERE ET SON RENDEMENT) Naše je šumsko gospodarstvo po svom opsegu i veličini važna grana narodne privrede. Po službenoj statistici zapremaju šume 7,586.000 ha (30.5%) ili oko Ms površine cijele države. Šumska industrija po veličini i vrijednosti zauzima prvo mjesto. U našoj trgovačkoj bilanci izvoz šumskih proizvoda dolazi na prvo mjesto. Po težini iznosi 40%, a po vrijednosti 24% cjelokupnog izvoza. Pilana većeg i srednjeg kapaciteta na parni i električni pogon računa se na 400, dok malenih pilana potočara ima oko 3500. Naše se drvo izvozi u 40 država svijeta. Najveći se dio izvozi u države Sredozemnog mora, a u najnovije vrijeme izvozi se mnogo našega drva u Ameriku, Indiju, Australiju i dr. Šumska industrija zaposluje oko 130.000 radnika. Godišnji prirast krupnih šuma računa se na 10—12 mil. kub. metara, dok se na godinu eksploatira oko 15 milijona kub. metara drva. Taj je odnos u posljednje vrijeme još više poremećen dozvolom jakog intenziteta sječa šuma, koji se ni u kom slučaju ne može uzeti za racionalan. Veliku vrijednost drvnoj industriji daje to, što se šumski proizvodi u trgovačkoj bilanci pojavljuju kao stalan faktor, koji pokazuje minimalno osciliranje i koji u tolikoj mjeri ne zavisi o nepogodama nevremena kao poljoprivredni proizvodi. Zbog toga je šumsko gospodarstvo za našu agrarnu državu od vrlo značajne važnosti. Naime u godinama nerodice zbog suše ili poplave, kad nema drugih proizvoda za izvoz, drvo je jedini artikl, koji bar donekle ublažuje pasivitet agrarnih proizvoda. Prije svjetskoga rata bilo je statistički utvrđeno među evropskim državama, da države sa 20—33% svoje zasumljenosti pripadaju u red eksportnih država za drvo. Po tome sudeći, ostala bi naša država sa 30.5% svoje zasumljenosti i dalje eksportna država drvom. Ali u to jane vjerujem, jer prije svega valja od gornje površine šuma odbiti površinu neplodnog tla, goleti, krša i šikara, kojih površina iznosi oko 2.5 mi * Vidi Godišnjak Sveučilišta u Zagrebu 1924./25.—1928./29., str. 722. 209 |