DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1930 str. 25     <-- 25 -->        PDF

stoji stvar sa lugarima, koji su prošli kroz lugarsku školu, šta bismo tek
imali reći o mnogim lugarima, koji su debili nameštenje i bez te spreme.
Nije mi svrha, da omalovažavam rad nastavnika u lugarskim školama.
Nisu oni krivi. Kriv je propis, da 1ugarska škola traje samo 10 meseci. No
ne mislim se dalje upuštati u to pitanje. Interesira me pitanje, da li je
kakovo pomoćno osoblje sa kvalifikacijama potrebno kod šumskih
uprava? Imao sam prilike da vidim kod šumskih uprava u Srbiji, da
pored šefa uprave ima tu bar po jedan podšumar, a negde i više njih, da
mnoge uprave imaju svoje blagajnike i po dva pisara. Istina je i to, da
je prostorna površina tamošnjih šumskih uprava velika ili ogromna — po
20 do 50 hiljada hektara. Ne gubim to iz vida. Mi bi se ipak zadovoljili,
kad bismo kod ovdašnjih šumskih uprava imali bar jednog pomoćnika
sa spremom činovnika III. kategorije kao odgovornog po zakonu, koji bi
vodio sve računsko-blagajničke i druge administrativne poslove, koji ne
nose stručan karakter. Prigovor, da bi ta bilo budžetsko opterećenje
šumskih) uprava, odbacujem time, što bi u tom slučaju šefu uprave ostalo
slobodno vreme sa 50´/ za terenska službu, . to znači, da bi ta uprava
dala i mnogo veći prihod, jer bi se i poslovi razvili u mnogo većem stepenu.
Svaka šurr^ska uprava, koja ima sastojine preko 30 godina stare i
koja nije vrlo udaljena od saobraćajnih sredstava, mora biti aktivna. Prihodi
od leževine, suvara, paše, izrađenog ogrevnog drveta u samoupravi
bili bi toliki, da bi pokrivali sve rashode, šta više — dali bi i čistu dobit.
Prema tome1 bi otpao prigovor s opterećivanjem budžeta. No time bi moderno
i intenzivno šumsko gazdinstvo mnogo dobilo, jer bi šef uprave
sprovodio uređajne i uzgojne radnje u većem opsegu nego u sadanjim


prilikama.


II.
Videli smo, kakove su kvalifikacije potrebne, pa da jedan šumarski
stručnjak može zauzeti položaj starešine uprave i kao takav postati izvršni
organ pretpostavljene Direkcije, što šef uprave faktično i jest. On
naime ima da stvara predloge Direkciji1, a ova ih usvaja u celosti ili modificirane
dostavlja upravi na izvršenje. Za sve stručne i materijalne radnje
mora biti odobreni predlog. Sad nam se nameće pitanje, pa šta starešina
šumske uprave sme uraditi samostalno od stručnih poslova i čime se
uopšte najviše bavi u svojoj službi? Mislim, da se svaki mladi kolega
mora razočarati, kada mu se kaže prava istina, da on naime na položaju
šefa uprave ima samostalno pravo samo u toliko, da izda na uplatnice
leževinu i suvare do 10 cm debljine i da mu je posao najvećim delom kancelarijske
naravi. Nije li i jednoi i drugo apsurdno? Za njegov položaj potrebna
je tolika sprema, poverava mu se na upravljanje jedno veliko državno
dobro, čija vrednost dosiže nekoliko milijuna, a njegova se kompetencija
sastoji u tome, da sme i može izdati bez odobrenja svoje starije
vlasti samo leževinu i suvare do 10 cm debljine, čija je vrednost 10 dinara
po prostornom metru! Inače ma i za jedan kubni metar topolove grade,
čija je vrednost 40 dinara, mora postojati´ odobrenje pretpostavljene
Direkcije.


Uzmimo slučaj, da se u jednoj sastojini usled uzajamnog napadaja
gusenica i medljike o´sušilo 100 komada hrastovih stabala ili da ima oko
200 fns topolove građe i da se ta osušena stabla i ta topolova građa ima
izdati kao seljačka građa za domaću potrebu, za što postoji tražnja okol


ni