DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5/1930 str. 25 <-- 25 --> PDF |
stoji stvar sa lugarima, koji su prošli kroz lugarsku školu, šta bismo tek imali reći o mnogim lugarima, koji su debili nameštenje i bez te spreme. Nije mi svrha, da omalovažavam rad nastavnika u lugarskim školama. Nisu oni krivi. Kriv je propis, da 1ugarska škola traje samo 10 meseci. No ne mislim se dalje upuštati u to pitanje. Interesira me pitanje, da li je kakovo pomoćno osoblje sa kvalifikacijama potrebno kod šumskih uprava? Imao sam prilike da vidim kod šumskih uprava u Srbiji, da pored šefa uprave ima tu bar po jedan podšumar, a negde i više njih, da mnoge uprave imaju svoje blagajnike i po dva pisara. Istina je i to, da je prostorna površina tamošnjih šumskih uprava velika ili ogromna — po 20 do 50 hiljada hektara. Ne gubim to iz vida. Mi bi se ipak zadovoljili, kad bismo kod ovdašnjih šumskih uprava imali bar jednog pomoćnika sa spremom činovnika III. kategorije kao odgovornog po zakonu, koji bi vodio sve računsko-blagajničke i druge administrativne poslove, koji ne nose stručan karakter. Prigovor, da bi ta bilo budžetsko opterećenje šumskih) uprava, odbacujem time, što bi u tom slučaju šefu uprave ostalo slobodno vreme sa 50´/ za terenska službu, . to znači, da bi ta uprava dala i mnogo veći prihod, jer bi se i poslovi razvili u mnogo većem stepenu. Svaka šurr^ska uprava, koja ima sastojine preko 30 godina stare i koja nije vrlo udaljena od saobraćajnih sredstava, mora biti aktivna. Prihodi od leževine, suvara, paše, izrađenog ogrevnog drveta u samoupravi bili bi toliki, da bi pokrivali sve rashode, šta više — dali bi i čistu dobit. Prema tome1 bi otpao prigovor s opterećivanjem budžeta. No time bi moderno i intenzivno šumsko gazdinstvo mnogo dobilo, jer bi šef uprave sprovodio uređajne i uzgojne radnje u većem opsegu nego u sadanjim prilikama. II. Videli smo, kakove su kvalifikacije potrebne, pa da jedan šumarski stručnjak može zauzeti položaj starešine uprave i kao takav postati izvršni organ pretpostavljene Direkcije, što šef uprave faktično i jest. On naime ima da stvara predloge Direkciji1, a ova ih usvaja u celosti ili modificirane dostavlja upravi na izvršenje. Za sve stručne i materijalne radnje mora biti odobreni predlog. Sad nam se nameće pitanje, pa šta starešina šumske uprave sme uraditi samostalno od stručnih poslova i čime se uopšte najviše bavi u svojoj službi? Mislim, da se svaki mladi kolega mora razočarati, kada mu se kaže prava istina, da on naime na položaju šefa uprave ima samostalno pravo samo u toliko, da izda na uplatnice leževinu i suvare do 10 cm debljine i da mu je posao najvećim delom kancelarijske naravi. Nije li i jednoi i drugo apsurdno? Za njegov položaj potrebna je tolika sprema, poverava mu se na upravljanje jedno veliko državno dobro, čija vrednost dosiže nekoliko milijuna, a njegova se kompetencija sastoji u tome, da sme i može izdati bez odobrenja svoje starije vlasti samo leževinu i suvare do 10 cm debljine, čija je vrednost 10 dinara po prostornom metru! Inače ma i za jedan kubni metar topolove grade, čija je vrednost 40 dinara, mora postojati´ odobrenje pretpostavljene Direkcije. Uzmimo slučaj, da se u jednoj sastojini usled uzajamnog napadaja gusenica i medljike o´sušilo 100 komada hrastovih stabala ili da ima oko 200 fns topolove građe i da se ta osušena stabla i ta topolova građa ima izdati kao seljačka građa za domaću potrebu, za što postoji tražnja okol ni |