DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1930 str. 24 <-- 24 --> PDF |
daljnji napredak našeg nacionalnog šumarstva. Nije redak slučaj, da se po koji šumarski kolega, premešten od imovne opštine ili od političke uprave u državnu šum. administraciju, žali, kako mu je teško raditi, dok. ne upozna način rada kod državnog šumarstva. Kao što vidimo, da jedan mladi šumarski stručnjak uzmogne zauzeti položaj starešine na jednoj šumskoj upravi, gde ga očekuje raznovrsno i široko polje rada, potrebna je pored teoretske (fakultetske) spreme još i duža praktička sprema. Teoretska i praktička sprema su nerazdvojne. Da navedem samo jedan banalan primer. Kad se jednom mladom potporučniku, koji je tek izišao iz Vojne Akademije, poveri jedna četa ili jedan vod vojnika, da vrši s njima vežbanje, on će stajati ispred čete ili voda i dugo razmišljati, kako će taj vod okrenuti u drugi kakav položaj, dok će se jedan prosti kaplar sa dužom praksom igrati s tim vodom. Praksa za vođenje samostalnog šumskog gazdinstva mogla bi se jsteći ili time, što bi jedan mladi stručnjak posle fakultetske spreme otpravljao bar kroz 4—5 godina veći i važniji deo poslova šumskog gazdinstva pod nadzorom i po upustvima starijeg kolege, ili time, što bi proveo samo dve godine u praksi, ali pod tim uslovom, da je u trećoj i četvrtoj godini šumarskih studija obavljao i izvodio i mnoge praktične radove iz šumskog gazdinstva uporedo sa teoretskim vežbanjima na kakovom šumarskom gazdinstvu, kao što je to slučaj kod šumarskih fakulteta u drugim državama, koji raspolažu sa desecima hiljada hektara šumskih dobara za izvođenje praktičnih radova. Teoretska (fakultetska) sprema je preduslov, da se ude u službu, ali praktična sprema, stečena iskustvom kroz potreban broj godina, po mom je čvrstom ubeđenju od eminentne važnosti, da jedan šumarski stručnjak zauzme pcložaj šefa uprave. Široko je polje rada kod šumskog gazdinstva i ono traži, da pripravna praksa bude što duža. 4. Pomoćno osoblje kod šumskih uprava. Spomenuo sam, da pored šumarskog stručnjaka — kao jedinog odgovornog lica za sve materijalne i moralne stvari — vidimo kod svake šumske uprave pisara uprave sa zvaničničkom spremom, zatim lugare i nadlugare, sa istom spremom, kao čuvare šumskih srezova. Pisar i sreski čuvari jedini su pomoćnici starešine uprava. Istina, dešava se pokatkad kod radova u većem obimu, da se starešini uprave dodeli koji pomoćnik sa stručnom spremom, na primer kod vođenja izrade u samoupravi ili ako se obavlja procena velikih scčina. Pogrešio bih, ako bih tvrdio, da je druga stručna sila kao pomoćna sila šefu uprave uvek uskraćena. No kad govorim o pomoćnom osoblju, imam u vidu stalno pomoćno osoblje kod šumskih uprava. Da li se pisar uprave i čuvarsko osoblje sa spremom zvaničnika može nazvati pomoćnim osobljem sa stručnom kvalifikacijom? Smatram, da ne. Da se sve to osoblje rckrutovalo iz svršenih đaka postojećih lugarskih škola, ni onda se ncbi moglo reći, da takovo osoblje dolazi u obzir pomoćnog osoblja sa kvalifikovanom spremom. Šta može jedan mladić sa četiri razreda osnovne škole i posle prekida od nekoliko godina naučiti za 10 meseci u lugarskoj školi? Teško da mogu takovi mladići shvatiti i najosnovnije pojmove, a kamo li da i nešto praktički nauče. Doduše ima izuzetaka. Nailazio sam na lugare, koji su znali govoriti i o optičkim instrumentima, koji su znali reći i formulu normalne drvne mase i t. d. Ali sam nailazio i na mnogo slučajeva, da takav lugar nezna ni prečnicu držati, a o rukovanju numeratorom (kolobrojem) ni govora. Pa kad tako 230 |