DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5/1930 str. 20 <-- 20 --> PDF |
Uredba o ustrojstvu Ministarstva Šuma i Rudnika od 15. III. 1919. godine govori u 24. čl. o Šumskim Upravama. Fo tome članu Šumske su Uprave izvršni organi Direkcije Šuma. One se staraju o čuvanju svih šuma od bespravnih goroseča, one izvade gazdinstvo u svima šumama po izrađenim privrednim i drugim planovima, a po odredbama zakona i pravilnika, one su neposredni upravljači svih šuma . . . Uopšte one vrše šumsko-policijsku i šumsko-privrednu službu. Analizirajući taj član treba potencirati: 1. Šumske uprave su izvršni organi Direkcije Šuma; 2. Šumske uprave izvode šumsko gazdinstvo po privrednim i drugim planovima; 3. Šumske uprave su neposredni upravljači svih šuma u svom teritorijalnom području. To bi bila sinteza toga člana. U tesnoj je i nerazdvojnoj vezi sa 24. članom i čl. 25. Uredbe, koji propisuje, da je starešina Šumske uprave šumarsko stručno lice činovničkog reda, koje je njen samostalni upravljač. On je izvršni organ nadležne Direkcije, kojoj je lično odgovoran za svoj rad. Njemu je pridodan potreban broj kvalifikovanog šumarskog, tehničko-pomoćnog i čuvarskog osoblja, pa služitelja. Ova zadnja reč mogla je slobodno da izostane, jer služitelj uopšte ne postoji kod ovdašnjih Šumskih uprava ´(u Hrvatskoj i Slavoniji), koliko mi je poznato. Dakle po uredbi iz 1919. god. starešina je šumarsko lice činovničkog reda. On je samostalan i odgovoran za svoj rad. Ovo smatram za potreno da naglasim kao i napred citirana tri slučaja iz člana 24., jer je sadržina 24. i 25. člana od primordijalne važnosti po šumsko gazdinstvo. Postulat za starešina Šumske uprave je rastezljiv, jer bi trebao da glasi »stručno šumarsko lice činovničkog reda sa fakultetskom spremom ili spremom dobivenom od visoke šumarske škole u rangu fakulteta«. No u vreme, kada je donesena uredba, razna šumarska zakonodavstva u našoj državi kao i posleratna nestašicu u stručnim licima sa fakultetskom spremom u pojedinim krajevima naše otadžbine bili su »vis major« u prilog toga, da se predviđaju i stručna lica bez fakultetske spreme. Bez svake sumnje nov zakon o šumama, jedinstven za ćelu državu, a i nova Uredba o organizaciji propisaće* kao uslov za starešine Šumskih Uprava, da moraju imati fakultetsku spremu. Srbijanski zakon o šumama propisuje u čl. 18., da svaki šumski okrug ima zasebnu okružnu šumsku upravu, koju sastavlja okružni državni šumar sa potrebnim brojem podšumara i šumskih čuvara. Zakon od 22. I. 1894. godine za Hrvatsku i Slavoniju govori u čl. 6. o uređenju šumarsko-tehničke službe kod političkih vlasti. Državno šumsko gazdinstvo u Hrvatskoj i Slavoniji spadalo je u nadležnost zajedničkog Ministarstva Poljoprivrede u Pešti, pa je verovatno u zajedničkom zakonu i propisana organizacija šumskih uprava. Više manje, sa raznim nijansama, propisi o organizaciji i delokrugu šumskih uprava u svim su zakonima naše države identični. Da uzmognem rasvetliti pitanje o delokrugu i radu šumske uprave u današnjim prilikama i pod današnjim okolnostima, moram da se najpre nešto izjasnim 1. o pojmu šumskog gazdinstva, 2 .o organizaciji službe u šumskim upravama, 3. o uslovima za sticanje položaja šefa šumske uprave, 4. o pomoćnom osoblju. Smatram, da je sve ovo u tesnoj vezi sa delokrugom i radom šumskih uprava i od eminentne važnosti. * Ovaj je članak stigao Uredništvu prije sankcije Zakona o šumama. Uredu . 226 |