DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1930 str. 20     <-- 20 -->        PDF

Uredba o ustrojstvu Ministarstva Šuma i Rudnika od 15. III. 1919.
godine govori u 24. čl. o Šumskim Upravama. Fo tome članu Šumske su
Uprave izvršni organi Direkcije Šuma. One se staraju o čuvanju svih
šuma od bespravnih goroseča, one izvade gazdinstvo u svima šumama
po izrađenim privrednim i drugim planovima, a po odredbama zakona
i pravilnika, one su neposredni upravljači svih šuma . . .
Uopšte one vrše šumsko-policijsku i šumsko-privrednu službu.


Analizirajući taj član treba potencirati: 1. Šumske uprave su izvršni
organi Direkcije Šuma; 2. Šumske uprave izvode šumsko gazdinstvo po
privrednim i drugim planovima; 3. Šumske uprave su neposredni upravljači
svih šuma u svom teritorijalnom području. To bi bila sinteza toga
člana. U tesnoj je i nerazdvojnoj vezi sa 24. članom i čl. 25. Uredbe, koji
propisuje, da je starešina Šumske uprave šumarsko stručno lice činovničkog
reda, koje je njen samostalni upravljač. On je izvršni organ
nadležne Direkcije, kojoj je lično odgovoran za svoj rad. Njemu je pridodan
potreban broj kvalifikovanog šumarskog, tehničko-pomoćnog i čuvarskog
osoblja, pa služitelja. Ova zadnja reč mogla je slobodno da izostane,
jer služitelj uopšte ne postoji kod ovdašnjih Šumskih uprava ´(u
Hrvatskoj i Slavoniji), koliko mi je poznato. Dakle po uredbi iz 1919. god.
starešina je šumarsko lice činovničkog reda. On je samostalan i odgovoran
za svoj rad. Ovo smatram za potreno da naglasim kao i napred
citirana tri slučaja iz člana 24., jer je sadržina 24. i 25. člana od primordijalne
važnosti po šumsko gazdinstvo. Postulat za starešina Šumske
uprave je rastezljiv, jer bi trebao da glasi »stručno šumarsko lice činovničkog
reda sa fakultetskom spremom ili spremom dobivenom od visoke
šumarske škole u rangu fakulteta«. No u vreme, kada je donesena uredba,
razna šumarska zakonodavstva u našoj državi kao i posleratna nestašicu
u stručnim licima sa fakultetskom spremom u pojedinim krajevima naše
otadžbine bili su »vis major« u prilog toga, da se predviđaju i stručna
lica bez fakultetske spreme. Bez svake sumnje nov zakon o šumama,
jedinstven za ćelu državu, a i nova Uredba o organizaciji propisaće* kao
uslov za starešine Šumskih Uprava, da moraju imati fakultetsku spremu.


Srbijanski zakon o šumama propisuje u čl. 18., da svaki šumski
okrug ima zasebnu okružnu šumsku upravu, koju sastavlja okružni državni
šumar sa potrebnim brojem podšumara i šumskih čuvara. Zakon
od 22. I. 1894. godine za Hrvatsku i Slavoniju govori u čl. 6. o uređenju
šumarsko-tehničke službe kod političkih vlasti. Državno šumsko gazdinstvo
u Hrvatskoj i Slavoniji spadalo je u nadležnost zajedničkog Ministarstva
Poljoprivrede u Pešti, pa je verovatno u zajedničkom zakonu i
propisana organizacija šumskih uprava. Više manje, sa raznim nijansama,
propisi o organizaciji i delokrugu šumskih uprava u svim su zakonima
naše države identični.


Da uzmognem rasvetliti pitanje o delokrugu i radu šumske uprave
u današnjim prilikama i pod današnjim okolnostima, moram da se najpre
nešto izjasnim 1. o pojmu šumskog gazdinstva, 2 .o organizaciji službe u
šumskim upravama, 3. o uslovima za sticanje položaja šefa šumske
uprave, 4. o pomoćnom osoblju. Smatram, da je sve ovo u tesnoj vezi
sa delokrugom i radom šumskih uprava i od eminentne važnosti.


* Ovaj je članak stigao Uredništvu prije sankcije Zakona o šumama. Uredu .
226