DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1930 str. 16     <-- 16 -->        PDF

1—20 21—40 41—60 61—80 81—100 god.
3% 11% 22% 31% 33%


Kako vidimo, na zadnja dva dobna razreda ide skoro % cjelokupne
mase, što je vrlo važno znati kod izdavanja dozvola za sječu šuma. Kod
nas se u tom pogledu mnogo griješi, kad se dozvoljava, da buduću sastojinu
čine samo stabla ispod 30 cm debljine, kojih je masa vrlo malena, a
osim toga imadu malenu šumsko-uzgojnu vrijednost. Normalnu drvnu
masu valja smatrati produktivnim kapitalom, koji mora uvijek u šumi
postojati kod iste ophodnje i jednakog etata. Godišnji etat šume mora biti
jednak prirastu, koji na masi u jednoj godini naraste, te se ne smije više
drva sjeći, nego što iznosi taj prirast.


Nije sadržana u principu šumskog gospodarstva težnja za proizvodnju
što veće, nego što vrednije mase. Uspjeh zavisi više o vrijednosti, a
manje o veličini proizvedene mase. U mješovitim sastojinama, kojima se
gospodari -u istoj ophodnji, može se trajno po jedinici površine sjeći jednaka
drvna masa, ali u pogledu vrijednosti pojedine vrste drva može biti
velika razlika. Isto vrijedi i za sastojine od jedne vrste drva, koje se
gospodare u različitim ophodnjama. Tako na pr. hrastov trupac od 4 m
duljine i 60 cm debljine s masom od 1,13 m3 može 10 i više puta biti vredniji
od cijelog hrastovog stabla, koje je 32 cm debelo, 25 m visoko i ima
jednaku masu od 1,13 m\ U naprednom šumskom gospodarstvu faktorima,
koji utječu na vrijednost mase, poklanja se najveća pažnja. Vrijednost
mase raste i onda, ako prirast ostaje isti. Umnažanje mase pokazuje
njezin postotak prirasta. Postotak prirasta je to manji, što je sastojina
starija, a masa veća. Sastojine sa manjom masom imaju veći postotak
prirasta, ali u vrijednosti polaganije rastu od starijih sastojina, koje
imadu doduše malen postotak prirasta mase, ali u vrijednosti bolje i brže
rastu. Iz toga izlazi, da visina postotka prirasta mase nije jedino mjerilo
za prosuđivanje rentabiliteta šumskog gospodarenja, nego da to zavisi


o prirastu vrijednosti odnosno o kvalitativnom prirastu sastojine. Taj
kvalitativni prirast zavisi direktno o valjanom njegovanju sastojine, odnosno
o intenzitetu stručnog rada šumskog upravnika. Valjan i dobro
smišljen stručni rad u šumi može doći do izražaja na dva načina.
Ako se sa sastojinama upravlja i gospodari tako, da postotak prirasta
mase raste, a da masa u vrijednosti ostane ista, odnosno ako pođe
za rukom masu po veličini i vrijednosti dići, a da postotak prirasta sastojina
ne padne. Za takovo šumsko gospodarstvo velimo da napreduje.
Ako pak postotak prirasta pada, bilo kod iste ili umanjujuće mase sastojina,
to velimo za takovo gospodarenje da nazaduje.


U glavnom možemo reći, da je uspjeh šumskog gospodarstva obilježen
što većim postotkom prirasta na što većoj i vrednijoj masi sastojina.
Da se pak taj najveći uspjeh šumskog gospodarstva može realizirati,
potrebno je, da u šumi postoji izvjesni niz sastojina od najmlađe do najviše
dobi, sa što boljom masom po veličini i vrijednosti. Ako je taj uslov
ispunjen, to se može po pravilima nauke postići najveći uspjeh gospodarenja,
koji je obilježen najpovoljnijim odnosom između mase i prirasta.
Taj je odnos postotak prirasta vrijednosti, što ga čine kvantitativni i
kvalitativni prirast pored rastenja cijena drvu. Rastenje cijene drvu ne
zavisi direktno o volji upravnika šume, ali kvantitativni i kvalitativni
prirast pored dobrote tla zavisi jedino o njegovoj stručnoj spremi i radu.


222