DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1930 str. 12     <-- 12 -->        PDF

Budući da je bukva u nas najraširenija vrsta drva (60´/ć), zaslužuje
da joj poklonimo što veću pažnju. U višoj dobi ne iskazuje ona s velikom
masom i veliki prirast. Tako po Schwappachu* iznosi normalna masa
bukve na III. razredu


I.) u 120 god. ophodnji po ha:


ako je prekinut sklop: A 236 m\ a prosječni prirast 7,6 m3


„ „ običan „ : B 284 „ „ „ „ 6,5 „


2.) u 140 god. ophodnji po ha:


ako je prekinut sklop: A 260 m3, a prosječni prirast 7,7 m3


„ „ običan „ : B 320 „ „ „ „ 6,4 ,.


Kako se vidi, velike mase kod bukve ne iskazuju i velike prosječne
priraste, nego je obrnuto, t. j . velike mase imaju malen prosječan prirast.
Ta je činjenica od značajne važnosti u gospodarenju bukvom. Stare bukove
sastojine valja progaliti, jer ne samo da će se tako njezino prirodno
pomlađenje polučiti, nego će i prirast na masi rasti.


Rentabilnost pojedine vrste drveća predočuje se visinom zemljišn
e rente , koja zavisi o proizvedenoj masi drva, o njezinoj srednjoj
cijeni i o kamatnjaku, koji se traži za ukamaćivanje kapitala, koji su
u šumskom gospodarstvu uloženi. Zemljišna renta jednaka je razlici sadanjih
vrijednosti prihoda i troškova, koji će se u napredak izdati.


Budući da u nas postoji neispravan sud o vrijednosti šumskog zemljišta,
koje se može na različne načine iskorišćavati, to ćemo pokušati
ovdje odrediti vrijednost šumskog zemljišta, koje se u nas iskorišćava
sa 5 spomenutih vrsta drveća.


Račun ćemo provesti za šumu, koja je oko 10 km udaljena od željezničke
stanice, a do koje iz šume vodi srednje dobar put. Ako se uzmu
u račun srednje cijene drveta posljednjih 5 godina, koje su kod nas polučene
na licitacijama šuma od gornje udaljenosti od željezničke stanice,
a koje iznose za smreku i jelu 90, za bor 100, za bukvu 80 i za hrast 300
Din po m3; troškovi uprave neka iznose 90 Din, troškovi pošumljavanja
za smreku i bor 400 Din., a za hrast 200 Din. po ha, te ako je p ../., to
se na osnovi normalnih prihoda izračunaju po formuli


Au + Dal,0 p"-aH C. 1,0 pu


.. — * — V


1,0 pu — 1


za svaku pojedinu vrst drva slijedeće prosječne prihodne vrijednosti


.


zemljišta,


odnosno zemljišne rente po ha:


o « Vrijednost Troškovi
Eeduk.


t>=i s


.


S]


´ÉT A rt .. rt fi faktor


Prihodua vri


jednost ze


mljišta Ba


Vrsta drva


3 &


o rt A "3 a Au >
e š


1


I«?


u% od Au


z i.


o


1,0..-1


O o


3


M
Smreka 100 I. 1.045 90 94.050 28.215


7.687 3.000 0,05489 3.289´98,67
Jela 120 I. 1.262 90 113.58Ö 37.860 — 3.000 0,02966 1.491 [44,73
Bor 100 I. 665 100 66.500 19.950 7687 3.000 0,05489 1.328 39,84
Bukva 100 I. 638 80 51.040 15.312 — 3.000 0,05489 642 19,26
Hrast 140 I. 742 300 222.600 66.780 12.538 3.( )00 0,01621 1.487 44,61


* Die Rotbuche, Berlin 1.911.
218