DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1930 str. 11 <-- 11 --> PDF |
ljavanja redovnih godišnjih šumskih sjecišta. O tom zašumljavanju krša vlada inače u nas neispravno mišljenje, da se naime krš može pošumiti samo vještačkim načinom crnim borom. Svakako je bolje upotrijebiti u tu svrhu tamošnje lisnato drveće. Mimogred spominjem, da su tri faktora, o kojima zavisi uspješno pošumljavanjc krša: razvita svijest u narodu o koristi šume na kršu, novčana sredstva i stručni šumarski organi. Što se tiče financijskog efekta budućih šuma po kršu i goletima, kad ondje bude manje naroda živjelo, i kad se provede zabrana držanja koza, sigurno je, da će se izdani troškovi za pošumljavanje ukamatit´ najmanje sa 1—2%, dok danas izdani troškovi ne donese gotovo nikakve koristi, jer tamošnje pučanstvo i koze sprečavaju uspješno pošumljavanje krša. Kako smo naprijed naveli, samo je 5 glavnih vrsta šumskog drveća, koje valja uzgajati, a to su: hrast, bukva, jela, smreka i bor, dok kao sporedne vrste mogu u obzir doći: jasen, brijest, kesten, javor, grab i drugo. Ako se te vrste valjano uzgoje na prikladnom staništu, to mogu biti vrlo važan uteg na vazi kod prosuđivanja rentabiliteta dotičnih šuma. U današnje doba ne može biti svejedno, koju vrst drva i koji način uzgajanja šuma valja kod nas kultivirati. Razumljivo je, da je kod jednakih kulturnih prilika i jednakih produktivnih troškova najrentabilnija ona vrsta drva i onaj tip uzgajanja šuma, koji u jednakom vremenu daje najveći prihod. Ođ svih spomenutih vrsta drva smreka je najrentabilnija, jer ona proizvodi najveću masu i jer se njezino drvo na svjetskom tržištu najviše potražuje. U pojedinom kraju može imati bukovo drvo kao ogrev, pa i za građu, visoku cijenu, ali to ne može ništa utjecati na činjenicu, da je bukva mnogo manje rentabilna od smreke i jele. Od proizvedene mase drva ide na građevno drvo kod smreke 80%, a kod bukve 30%. Zbog toga nije ekonomično i dalje uzgajati bukvu na velikim i postranim površinama, koje ona u nas zaprema. Produktivnost pojedine vrste drveća po masi iskazuju prihodne tablice. Tako u vremenu od 100 godina, odnosno za hrast u 140 godina, proizvedu glavne vrste na različitim staništima ovu cjelokupnu masu po ha: I. II. III. IV. razred smreka 1.535 1.159 912 668 m jela 1.430 1.199 918 697 „ bor 1.052 827 634 431 „ bukva 1.026 814 636 470 „ hrast 1.181 996 818 631 „ Za normalnu gospodarsku jedinicu od 100 ha površine u 100 godišnjoj ophodnji, odnosno za hrast 140 godina, izračuna se normalna drvna 8 masa u m za I. IV. razred smreku 56.465 ´ 24.765 jelu 40.875 17.430 bor 39.175 16.205 bukvu 28.400 13.760 hrast 57.800 28.070 Kako se iz ovoga vidi, bukva proizvodi najmanju drvnu masu po ha u vremenu od 100 godina. Osim toga je također i njezina normalna masa najmanja, a u financijskom pogledu stoji daleko iza svih na posljednjem mjestu. 217 |