DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1930 str. 10 <-- 10 --> PDF |
podarskim životom po visokim bregovima živjeli. Kod nas nebi smjelo biti gladi, jer za svakog imade dosta hljeba, kao što ima u izobilju našeg toplog sunca, samo bi valjalo iskorišćavati prirodne produktivne faktore naše zemlje´ onim sredstvima, koja pojedinom kraju najbolje odgovaraju. To znači, da na zemljištu, koje je prvoklasno za poljoprivredu, ne valja saditi šumu, jer je to s narodnog gospodarskog gledišta golem gubitak. Neosporna je činjenica, da je i slabije vođena poljoprivreda na dobrom zemljištu mnogo rentabilnija od najbolje vođenog šumskog gospodarstva na istom zemljištu. Pred tom činjenicom ne smijemo zatvoriti očiju ni onda, ako možda pojedini slučaj protivno tome govori (na pr. visoka cijena hrastovu drvu). Iako neki šumarski stručnjaci ističu, da je šumsko gospodarstvo zbog visoke cijene drvu danas vrlo rentabilno, čak rentabilnije od poljoprivrede, to valja istaći, da je takovo mišljenje neispravno, jer se ne osniva na rezultatima računa o rentabilitetu šumskog gospodarstva, nego na individualnom osjećaju pojedinca. Kod izricanja takova suda ne uzima se dosta u račun utjecaj duljine vremena produkcije, kao ni to, da je posljednjih 50 godina, otkad su se razvila moderna prometala, mnogo više porasla cijena pšenici i kukuruzu nego drvu, te će i u napredak cijena drvu slabije rasti nego cijena poljoprivrednih proizvoda. Iz svega se toga vidi, da mnoge naše šume po ravnicama moraju što prije ustupiti naprednijoj poljoprivredi u korist okolišnog pučanstva i kolonista iz pasivnih krajeva države. Tu promjenu u iskorišćavanju zemljišta imperativno traže uz ove ekonomičke, svakako i nacionalni i državni interesi uopće. Razumije se po sebi, da zato u prvom redu mora u obzir doći zemljište državnih šuma. Spominjem, da direkcija šuma u Vinkovcima ima površinu od 107.534 jutra, od koje otpada na šume u ravnici 92.130 jutara. Tlo je tih šuma u ravnici prvoklasno za poljoprivredu. Novi savski nasip od Gunje do Mitrovice u duljini od 61.168 m u punoj mjeri omogućuje kolonizaciju pučanstva iz pasivnih krajeva države u Slavoniju. Prema P´isačić-Buklu* iznosi sveukupna površina zaštićenog područja 219.348 jutara. Od te površine ide na državne šume ... . 63.687 jutara na šume Brodske imovne općine 20.511 na šume Petrovaradinske imovne općine . . . 23.173 Svega . . . 107.371 jutro Kako se vidi na šume ide malo ne polovina prvoklasnog poljoprivrednog zemljišta. Ako se na porodicu računa 10 jutara zemlje, to se na površinu državnih šuma od 63.687 j . može naseliti oko 6000 familija sa 30.000 duša. Uporedo s kolonizacijom pučanstva iz pasivnih krajeva po ravnicama valja šume podizati po bregovima i planinama, te kršu i goletima. Njihovo pošumljivanje slabo je dosad uspijevalo zbog primitivnog života pučanstva, a tlo je bilo izloženo razornom djelovanju gorskih bujica. Nije potrebno napose isticati, da će zašumljivanje krša i goleti pokazati bolje uspjehe, ako se velik dio pučanstva naseli u ravnicama. Zašumljavanje goleti i krša vrlo je teško i skupo, redovno 4—5 puta skuplje od zašum * Podaci za regulaciju Save i melioraciju Posavja, Zagreb 1.919. 216 |