DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1930 str. 26 <-- 26 --> PDF |
60 cm. poprečne debljine. Od tih 2000 za sječu zrelih stabala imade nedvojbeno .{, dakle 500. španjatih stabala, kod kojih je stabala prvi metar izrađenog stabla neuporabiv. Na mjestu, gdje je bilo stablo zasječeno (špaujato), zahvatila je naime stablo trulež, tako da je stablo prilikom izrade u prvome metru za tehničko drvo nesposobno. Prema gore raspoloženome imade ovakovih španjatih stabala u iskorištavanju god. etata jedne šum. uprave 500 stabala sa 60 cm. prsnog promjera. Kod svakoga stabla dođe u odpad kao neuporabivi dio za tehničko drvo 1 m. oblovine sa 60 cm. prsnog promjera ili 142 m3 na ćeli god. etat. Kod 60% iskorišćivanja; gubi se dakle 85 m3 izrađene robe. Uzmimo kao srednju prodajnu cijenu ] m3 rezane robe na drvnom tržištu sa 600 Din, onda se vidi, da iznaša god. gubitak državno-nacionalnog prihoda kod jedne šum. uprave 51.000 Din. Uočimo sada, da imade u Lici barem 20 ovakovih šum. uprava, gdje je španjanje stabala u velikoj mjeri ukorijenjeno, to značii, da se na području tih šum. uprava gubi godišnje preko 1,000.000 Din državno-nacionalnog prihoda. Neka bude napomenuto, da su stabla sa starim španjama i inače od slabijeg kvaliteta grade. Cijelo ovakovo stablo nije baš od osobite tehničke vrednosti, pošto je zbog španje postalo okružljivo. Ovakova stabla budu napadnuta po/ raznim gljivicama* pa se drvo raspada. Ovakova grada se teško plasira na drvnom tržištu i to uz znatno sniženu cijenu. Kod današnje sve jače konkurencije, gdje se može samo solidna i prvorazredna roba održati na površju, jasno je, kolika nam pogibelj prijeti i od te strane — naime od potiskivanja naše robe na drvnoj piaoi. Koliko se mora smrekovih i jelovih stabala prije reda, to jest prije zrelosti stabla posjeći, te koliko gubi time gospodarenje sa najvećim tin an si s kim efektom, suvišno je razlagati. Da su ovakova španjata stabla pogodna legla raznim zareznicima, ne treba posebno isticati, pa je svaki onaj, koji imade posla sa šumom, vidio, od kakovih kobnih — upravo katastrofalnih posljedica mogu biti navedeni zareznici u sušnim; godinama, čija su legla baš ovakova zasječena stabla. Nacionalna dužnost diktira ukupnom šum. osoblju kao i svim upravnim vlastima, preko kojih se vrši šumarska policija i nadzor, da se ozledivanje stabla putem španjanja spriječi. Stvar je vrlo jednostavna i laliko provedljiva, samo treba da se vrši zakon. Naravski da treba narod i putem prosvjećivanja odvraćati od te vrsti uništavanja šuma. Od 31. Vili.—15. IX. t. g. obdržavati će se šumarsko-lovačka izložba u Ljubljani. Kako je program šumarske izložbe i taj, da se u narodu probudi zanimanje za uzgoj, njegu i zaštitu šume kao eminentnog dijela narodnog bogatstva, to ne bi bilo loše, kad bi se tom prilikom narodu pokazale štetne posljedice nerazumnog zasjecanja jelovih i smrekovih stabala. Danas nije više narodu šimla potrebna za njegovu eksistenciju. Kraj današnjih dobrih komunikacionih sredstava i inog jeftinog, za pokrivanje kuća shodnog materijala ne bi se ni smjelo znati! za riječ »španje«. Država je dužna, da dade narodu potrebnu zaradu, da se rnože prehraniti i uzdržavati, no narod treba da poštuje po državi izdane zakone, a prekršitelje, koji se ne će zakonu pokoravati, treba svim zakonskim sredstvima na to prisiliti. Ing. Batić Jakob. 184 |