DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1930 str. 25 <-- 25 --> PDF |
kupili), pa time ometaju dražbu sebi za zabavu. Sam pak čin gubi i onako karakter dražbe, kad dostalcem ne mora ostati najpovoljniji nudilac. Moje je mišljenje, da se sve ovo može ukloniti time, da se dražbene maloprodaje dokinu, a na mesto njih, da se izvrši podela drveta po spiskovima, koje bi sastavljala opštiuska poglavarstva za svaku opštinu. U te spiskove trebalo bi po redu uneti dobrovoljce, invalide, ratne udovice i siročad, nepravoužitnike i ostale i to tako, da najsiromašniji budu prvi uneseni i tako redom prema imućtvenom stanju. Ovaj bi posao opštine mogle dobro i pravedno izvršiti, jer svoje opštinare poznaju, a ra´spolažu i potrebnim podacima. Ove bi spiskove trebalo dostavljati šumskim upravama najkasnije do 1. augusta svake godine. Uprava bi imala spiskove zajedno sa procenama predlagati nadležnoj Direkciji šuma na ispitanje i odobrenje, nakon čega bi se onda u jeseni izvršila ipodela drva. Vrednost drva mogla bi se uzeti ili prema zasebnoj kalkulaciji za svaki predel ili prema prošeku postignutih eena od zadnjih triju godina bilo na velikim dražbama bilo na dražbenim maloprodajama već prema tome, što je za državni erar povoljnije. Ovim sam samo htio upozoriti nadležne faktore, da kod donošenja odredaba po § 54. zakona o šumama uzmu u ocenu i ovo pitanje — dražbenih maloprodaja. Ing. Jos. Ambrimc. PROPADANJE GOLEMIH VREDNOSTI NARODNOG IMETKA. Proklamacijom Njegovog Veličanstva Kralja Aleksandra I. od 6. januara 1929. god. raspuštene su političke partije i naviješten je stručni život i rad umjesto partijskopolitičkog. Tačno izvršivanje zakona glavni je zadatak današnje kr. vlade. Novi zakon o šumama, koji je obnarodovan >u »Službenim Novinama« broj 307 od 31. XII. 1929. god. VI. deo, kaznena naređenja, § 151—165, govori o kaznama šum. prekršaja. Iz teških odredaba vidi se, da je zakonodavac prilikom sastava zakona vodio posebnu i naročitu brigu o suzbijanju šumskih šteta. No iza izdanja tako potrebnog jedinstvenog zakona o šumama dolazi tek najteža zadaća — eksekutivna strana zakona. Sveta dužnost najviših kao i najnižih organa, koji su pozvani, da zakon o šumama provadaju, jeste, da nacionalno dobro (šume) prema zakonu upravjaju i čuvaju. U kratkim crtama prikazat ću ovdje, da svratim pozornost kompetentnih faktora, koliki đržavno-nacionalni prihodi propadaju zbog mlitavog izvršivanja propisamih zakona. Poznata je činjenica, da su seljačke kuće po Lici redom prekrivane tako zvanom šimlom. Isto je tako poznato, da nije svako jelovo ili smrekovo stablo sposobno za cijepanje šimle, nego tek nekolicina stabala. Teško je to od oka pogoditi. Samo osobito vješti ljudi, koji se tim poslovima bave, mogu predmnjevati, da li je ovo ili ono stablo cjepko. No i vještak se može prevariti. Da li je koje jelovo i smrekovo stablo cjepko, može se dakle sigurno i nepobitno ustanoviti tek tako, da se stablo pri dnu naši ječe sjekirom ili kako se kaže »španja«. Tako ljudi i rade. Redovito se događa, da seljak zasiječe tražeći cjepkovine i do 10 stabala, prije nego naiđe] ina pravo i cjepko´ stablo. Tim načinom oštećene su jelove i smrekove šume sa preko četvrtinu za sječu zrelih stabala. Da zorno prikazem, koliku vrijednost gubi time državno-nacionalno dobro, neka nam posluži ovaj primjer. Na području jedne šumske uprave bilo to državne ili imovne općine posiječe se god. oko 40003 crnogoričnog tehničkog drva kao god. etat. Uzmimo, da iznaša jedno stablo poprečno 2 m8 tehničke drvne mase, to znači, da se kod jedne uprave posiječe godišnje 2000 jelovih i smrekovih stabala sa prsnim promjerom od 183 |