DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1930 str. 15     <-- 15 -->        PDF

Dr. N. NEIDHARDT, ZAGREB:


POKUŠAJ TEORIJSKO-FINANCIJSKOG
RAZMATRANJA O SMOLARENJU*


(UNE PETITE RÉFLEXION SUR LE GEMMAGE)


Q. ing. Šacki iznio je u članku »Opiti smolarenja u Poljskoj«, »Šumarski
List« 1928. str. 217., podatke svojih istraživanja u Poljskoj. Iznosim
iz tih podataka u tabeli I. ono, što će mi dalje biti bazom razmatranja.
Tabela I. Rezultati smolarenja kroz 4 uzastopne godine po ing. Šackom.


Broj
parcele


i! Koliko je u kilogramima sakupljeno
"ć? rt smole dne :


Starost


stabala


V. god.
1. VI 1. VII. jl.VIII.I 1. IX. 1. X. 1. XI.
Ukupno


Prva godina


smolarenja
(1909.) 1.
2.
300
200
50-60
80-85
1
2
40-0
700
50-8
67-6
56-4
85-2
57-6
87-2
66-4
7.2
27-2
24-0
298-4
405-2
3. 200 100—110 4 110-0 84-8 151-6 142-8 123-6 364 6492
S u m a : 220-0 203-2 3932 287´61 261-2 876 11352-8


Starost


ci
Koliko je u kg. sakupljeno smole dne :
o


.."3
a
stabala


g a


Xi
2 .


-. rt god. D


fi. 15. V.|l5.VI.jl5. VII io.Vlll.jl5.ix. 15.X.
Druga godina,


(1910.)


1. 300 50-60 i 98-4 65-6 64-0 70-0 46-8 244 369-2
2. 200 80-85 2 79-2 88-0 116-4 102-0 72-4 25-6 483-6
3. 200 100—110 4 115-6 166-8 178-0 189-2 163-2 460 858-8
8 u m a : 293-2 | 320-4 358-4 361-2 282-4 96-0 1711-6


1. 300 50-60 1 63-8 47-1 488 46-8 325 238 262.8
Treća
godina 1 2. 200 80-85 2 72 2 82-3 87-0 82 6 49-5 ..-. 403-6
(1911.) | 3. 200 100—110 4 106-0 137-6 136-5 130-8 81-2 45-5 6876


S u m a : 242-0 | 267-01 272-3 | 2602 j 163´2 993 11354 0


1


1 1. 300 50-60 l 32-0 46 0 40-0 44-4 30-4 124 205-2
Četvrta j 2. 200 80—85 2 42 8 70 0 60-4 62 8 440 20-0 3000
godina (1912). ] 3. 1325 100—110 4 2660 621-6 513-6 482 4 302-4 154-0 2340-0


Sun i a : 340-8 737-6 6140 5896 376-8 186-4 2845-2


1


Podatke sam tabele I. preračunao po karama. Tabela II. je rezultat
toga računa.


* Vidi Godišnjak Sveučilišta u Zagrebu 1924/25.—1928/29., str. 640.
173




ŠUMARSKI LIST 4/1930 str. 16     <-- 16 -->        PDF

Tabela II.


. 3
ce
´ć? ..
!. ja
ta *
Starost
stabala
god.

OS j 2
-Ü OS
u o
Koliko je prosječno u kg. po jednoj kari
dobiveno smole dne :
1.VI. l.VII. l.VIII. 1.IX. 1. X. 1.XI.
Prva godina
(1909.) 1.
2.
300
200
50—6080-8 5 !
1
2
0133
0.175
0169
0169
0188
0 210
0192
0-218
0221
0178
0091
0-060
3. 200 100—110 j 4 0137 0106 0-189 0-179 0-154 0045
Ukupni prosjek po kari : 0-147 | 0135 0195 | 0192 | 0 174 Q-Q58


<Đ Koliko je prosječno u kg. dobiveno po


Starost
S ° stabala


jednoj kari smolo dne:


K 3 god.


.


15. V. 115. VI. 115. VII. 15. Vlll.| 15. IX. 15.X.
Druga
godina (1910.)´ 1. 300 50-60 1 0-328 0-219 0-213 0 233 0122 0080


2. 200 80-85 2 0198 0220 0-291 0-255 0181 0061
3. 200 100-110 4 0144 0-208 0-222 0236 0204 0-057
Ukupni prosjek : 0 195 | 0-214 0-239 | 0-240 | 0-188 0064


1 300 50-6 0 1 0-212 0-157 0162 0156 0108 0079
Treća godina I 2-200 80-85 2 0-170 0205 0 212 0-206 0.123 0-075
(1911.) .. 200 100-110 4 0132 0172 0-171 0-163 o-ioi 0057


Ukupni prosjek : 0161 | 0 178 0181 0172 0109 0066


1


1 300 50-60 1 0107 0153 0133 0-148 0101 0-041
Četvrta 2. 200 80-85 2 0-107 0-157 0-151 0157 0110 0050
godina (1912.) i 3. 1325 100-110 4 0 052 0118 0 097 0091 0-057 0029


Ukupni pr jsjek : 0057 0-123 0-102 0-098 0-063 0-031


I


Slike /. do 5. prikazuju to curenje smole grafički. Slika /. brzine
curenja zasebno za pojedine godine smolarenja i pojedine parcele. Krivulje
su za parcelu br. 1. u toj slici i u slici br. 2. izvučene potpuno, parcelu
br. 2. crtkano, a za percelu br. 3. točkasto. Slika 2. prikazuje prosječne
krivulje tekuće brzine curenja za pojedine parcele u prosjeku sviju 4 godina.
Slika 3. prosječne krivulje curenja unutar sviju parcela za pojedine
godine. Krivulja I. u toj slici pripada godini 1909.-toj, II. 1910.-toj,
lll. 1911.-toi, IV. 1912-oj. Prosjek pak sviju potonjih 4 krivulja daje izvučena
krivulja u slici 4. Glavna krivulja u slici 5. slika je integracione
funkcije od krivulje u slici 4.


Crtkana krivulja u slici 4. prikazuje poprečnu brzinu curenja u prosjeku
sviju 4 godina. Ona sasvim naravno kulminira, kada siječe izvučenu
krivulju u toj slici. (Kulminacija poprečnog prirasta nastupa, kad je
jednak tekućem.)


Kad je financijalno najpovoljnije da se završi smolarenje.


Svaka ordinata u krivulji slike 5. prikazuje grafički, koliko je smole
po jednoj kari prosječno iscurilo do vremena, (t), kome pripada ta ordinata
kao apscisi.


174




ŠUMARSKI LIST 4/1930 str. 17     <-- 17 -->        PDF

U našem su slučaju prikazane te ordinate u kilogramima. Kad bismo
te veličine (ordinate naime krivulje 5.) pomnožili cijenom smole po kilogramu
i te vrijednosti nanijeli u koordinatni sustav, dobili bismo krivulju,
koje bi nam ordinate pokazivale prosječne novčane bruto-prihode po kari
i to uvijek od početka radne kampanje pa do vremena, kojemu pripada


SLIKA \.


..


31


0 0-1*7
Ol


-<


TT A.V .-vr -Wf ...^. ... *u% ....1


0


JI


.7


.. »V ->V .. Va . ik


ÜJUI


ܻOf


01


V >__^.^


tf. i,tr .?. 1 <.. -... ...-.´.- -ilT.


ni


V


Cl


1


Ä CM .. ka.


-´ ´"´ P^iRctL^ SR3 .


takova pojedina ordinata. Ako pak označimo funkciju prikazanu slikom 5.
sa ., a cijenu smole sa K, to će ta nova krivulja prikazivati funkciju ...


Prikažemo li ordinate te nove krivulje u /(-puta manjem mjerilu, dobivamo
opet krivulju u si. 5., samo što nam sada ordinate te krivulje ne
prikazuju više težine do pojedinog vremena iscurene smole, već nov čane
vrijednosti te smole !


175




ŠUMARSKI LIST 4/1930 str. 18     <-- 18 -->        PDF

Uzmimo nadalje, da naš trošak, odnosno potrošak kapitala, što ga
ulažemo kroz godinu dana u smolarenje, ali bez nadnica, dakle bez
tekućih troškova unutar radne kampanje, prikazuje veličina z u
modificiranoj sliči 5. U tome su z sadržani godišnji troškovi amortizacije
i ukamacenja alata i svega pribora. Od troškova za rad idu pod z


SLIKA 2.


..*1


02°


O´loo


-) 1 1 1 (:
TV. ... t». A.W AVHT .. .. ..


SLIKA 3


O´ioof


-*— .*--.


Qio ---X-N
.> - —O "~^J^ —t.^_ \


<^r=?


W ^ . ´\ \
.... .. u "´ .0.^ > \\ \


o´ U-. X \ \


^..


[F:
-A\


P—— ´—1—1 t —1— J


— —-t-! \
1 K 4K---I SIT A-vu- -iVu. -t.l*. xl.». AM.


—-= .- (

samo oni troškovi, koji se moraju i preko zime izdavati (nadzorno osoblje
i slično).


Ako je bio veći kompleks šume u smolarenju, pa ako prosječnu krivulju
bruto-prihoda po kari prikazuje slika 5., to se onda z izračunava
tako, da se trošak amortizacije kapitala za alat i pribor te djelomice
obrtnog kapitala za taj čitav kompleks podijeli sveukupnim brojem kara u
dotičnoj godini.


176




ŠUMARSKI LIST 4/1930 str. 19     <-- 19 -->        PDF

Veličina z prikazuje trošak, koji se za vrijeme radne kampanje može
da uzme konstantnim.


Nanesimo taj z u koordinatni sustav slike 5. i povucimo kroz
krajnu tačku te ordinate pravac paralelan apsisnoj osi. Kako nam krivulja
.. prikazuje bruto-prihode od početka radne kampanje pa do svakog
pojedinog vremena (svake pojedine apscise, kojoj .. pripada kao ordi


nata), to nam razlika .. — . prikazuje uvijek sumarni suficit, respektive
deficit, koji je odbacilo smolarenjc od početka, radne kampanje pa do toga
vremena. (Bez obzira na tekuće troškove ostalog rada unutar ladne kampanje.
U z je od troškova rada uzet samo jedan dio). Na početku je radne
kampanje trošak z, a prihod .. — 0, dakle, kad bi se u taj čas odmah prekinulo
smolarenjc, to bi ovo napuštanje bilo skopčano sa deficitom


177




ŠUMARSKI LIST 4/1930 str. 20     <-- 20 -->        PDF

Ky — z = r— z (bar teoretski, uz pretpostavku, ako smo samo i započeli


smolarenje, da moramo izdati trošak z). Kad bi se smolarenje prekinulo


mjesec dana poslije, vidimo iz slike, da bi opet pripadni .. — z davao


negativnu vrijednost. Gdje pravac kroz z paralelan sa osi apscisa siječe


krivulju .., tamo je razlika .. — z <= 0, tamo se dakle trošak z pokriva


sa prihodima, koji su do toga vremena unišli. Dalje su od toga vremena


ordinate .. veće od z, pa prema tome Kz — z pozitivno, t. j . smolarenje


radi sa suficitom. Ali naravno bez obzira na tekuće troškove rada unutar


radne kampanje (nadnice, respektive druge plaće radnicima).


Ako li je z toliko velik, da njegov pravac nigdje ne siječe krivulju


.., t. j . ako je z kroz čitavu radnu kampanju veći od sviju .., smolarenje


se uopće ne isplaćuje, ono je uopće posve nerentabilno.


Uzmimo u obzir osim z još i trošak rada kroz radnu kampanju.


Rad može da se plaća u nadnicu ili u akord (po količini sakupljene


smole).


1. Sav se radplaća u nadnicu.
Od svega dnevno (odnosno po jedinici vremena; u našoj slici je
uzet kao jedinica vremena mjesec) plaćenog rada neka otpada na jednu
karu a-dinara.


Sveukupni trošak od početka radne kampanje do izvjesnog vremena
t nije dakle više samo z već z + at. Troškovni pravac nije više dakle
paralelan sa osi apsisa, nije više konstantan, već kos prema toj osi. Veličina
je a uspon toga pravca.


Iz krajnje tačke ordinate! z povučena su u si. 5. tri (I., II. i III.) taka
pravca sa različnim usponima. Najnižem je pravcu uspon d, drugom a>,
a trećem as; a, < ... < a3 .


Razlika .. — (z + at), dakle razlika između ordinate krivulje
bruto prihoda u pojedinoj tački i troškovnog pravca, ta razlika označuje
suficit, respektive deficit smolarenja od početka radne kampanje pa do
vremena, što ga prikazuje apsica, koja pripada toj ordinati. Logično je,
da se smolarenje ima da završi onda, kad je vrijednost .. — (z + at) u
maksimumu.


Iz slike vidimo, da taj maksimum nastupa to prije, što je
nadnica veća, t. j. što veći uspon ima troškovni pravac.
Kad funkcija .. — (z + at) ima maksimum, tada joj prva derivacija
mora da bude jednaka 0. Dakle


odnosno


Izvučena krivulja u slici 4. prikazuje derivaciju -jrKad tu derivaciju


pomnožimo sa K, dobivamo vrijednosti tekućih bruto prihoda.


Uzmimo, da smo ordinate krivulje u slici 4. već pomnožili sa K, pa
tako dobivene vrijednosti prikažemo u K puta manjem mjerilu, dobivamo
opet istu krivulju u slici 4., samo nam sada njene ordinate prikazuju
vrijednosti tekućeg prihoda smole.


178




ŠUMARSKI LIST 4/1930 str. 21     <-- 21 -->        PDF

U tako modificiranu krivulju, respektive sliku 4., nanesimo vrijednost
nadnice, što otpada na jednu karu, kao ordinatu i krajnom tačkom te
ordinate povucimo pravac paralelan apsisnoj osi. Dakle pravac, komu


d t/


je jednadžba = a. Gdje taj pravac siječe krivulju .-..> dakle izvučenu


krivulju u toj slici 4., tamo, u to vrijeme ima funkcija .. — (z + at)
prema gornjem svoj ekstrem. Gdje je siječe prvi puta minimum, a drugi
puta maksimum. Potonje je mjesto za nas od osobite važnosti, jer nam
je onda financijalno najpovoljnije da prekinemo smolarenje.


dy a


Općenito nam jednadžba K ~..~ ~ kazuje: financijalno je


najpovoljnijeda se prekine smolarenje, kad je po
kari vrijednost tekućeg bruto prihoda spala na vrijednost
nadnice. Odnosno još općenitije bez obzira na karu: kad
je vrijednost tekućih prihoda spala na vrijednost
tekućih troškova.


Onda nam je računajući od početka radne kampanje sumarni suficit
maksimalan.
Vidimo iz slike 4. i 5., da bi se kod troškovnog pravca z + eh t, dakle
kod ndanice ., isplatilo još i dulje smolariti nego što je 15. X.


Kad se smolarenje ne bi prekinulo, već kad bi se u tom slučaju
nastavilo, uzmimo, da bi smola curila, kako to pokazuju crtkana produženja
krivulja u si. 4. i 5. Funkcija bi .. — (z + ait) onda imala
maksimum kasnije od 15. X.


Što su veći tekući troškovi, to se prije mora da
završi smolarenje i obratno.


2. Rad se plaća u akord.
Po kg se sakupljene smole uzmimo plaća &-dinara. Troškovni
pravac zamjenjuje troškovna krivulja, kojoj formula glasi:


z + by


Jednadžba suficita, respektive deficita, glasi .. — (z + by). Ona je
u maksimumu, kad je


dy , dy i j


ir-r 2 b —^-=0 t. i. kad le


lv dt dt J J


(K — h) —— = 0 , a to moše da bude jednako 0


dt
dy


samo onda, kad je ~.. = 0, jer je (K — b) uvijek pozitivno. Uvijek se


naime za sakupljanje jednog kilograma smole (b) plaća manje nego što
je cijena smoli (K).


d t/


Jednadžba —.. = 0 pokazuje dakle, da je za poduzetnika najbolje,


da se smolari neprestano, dok još uopće smola curi. Dok krivulja prerasta
na smoli, dakle glavna krivulja u si. 4. ne prijeđe u apscisnu os, a
krivulja u si. 5. ne prijeđe u horizontalan pravac paralelan apsisnoj osi,


t. j. dok y ne postane konstantnim.
179




ŠUMARSKI LIST 4/1930 str. 22     <-- 22 -->        PDF

Vidimo, da je općenito rad u akord s obzirom na duljinu radne kampanje
smolarcnja. da je taj način rada za poduzetnika povoljniji. Ali i
radnik naravno neće htjeti u akord da radi više, kad smola dovoljno ne
curi. Bar toliko da curi, da on može da zaradi svoju nadnicu. A to će


d y


nastupiti, kad K ~TJ spadne na vrijednost a. Dakle opet gore istaknuto


pravilo.


3. Rad se djelomice plaća u nadnicu, a djelomice
u ako r d.
Formula troškovne krivulje glasi z + by + at.
Formula suficita (resp. deficita) .. — (z + by + at).
Maksimum nastupa, kad je


_ dy , dy


KTJ-h^T


odnosno


(K-V% = .,


koja se formula može da smatra modificiranim gore spomenutim pravilom.


RÉSUMÉ.


Une réflexion sur le gemmage du point de vue financier,


A la base de l´article »Les épreuves du gemmage en Pologne« de M. ing. Šacki
(voir la revue »Šumarski List« 1928.) les courbes de flux de la gemme sont construites
(en poids respectivement en valeur) et il est traitée théoriquement la question: quand on
doit finir la campagne du gemmage pour que l´effet financiel du travail soit aussi grand
que possible.


180




ŠUMARSKI LIST 4/1930 str. 23     <-- 23 -->        PDF

JUGOSLOVENSKO TRŽIŠTE DRVETA


MARCHÉ AU BOIS YOUGOSLAVE
ZAQREB, 19. MARTA 1930. — ZAGREB, 19. MARS 193«


TEČAJEVI ZAGREBAČKE BURZE.


(Les cours officiels de la Bourse de Zagreb.)


Cijene po m3:
Hrastovi trupci: I. vrste


II. «
III «
za oplatu (furnire)
Ispiljeni polovnjaci: I. vrste (Wainscoat-Logs) . . .
Kladarke: I. « (Boules)
Neokrajčane piljenice: blistače (Quartier) I. vrste . . .
Okrajčane piljenice: I. « 2—5.90 m dulj


II. « ...
bočnice (Sur dosse) I. « .. .
« « « II. « ...
Listovi
(Feuillets): 2 m
blistače (Quartier) I. vrste . . .


« 11. « ...
bočnice (Sur dosse) I. « .. .
« « « II. « ...
Popruge (frizi): prema duljini i debljiniČetvrtače (Chevrons): od 50 cm dulj. na više ....
Grede (kvadrati): od 25/25 cmFrancuska dužica: 1000 kom. 36/1. 4—6 MBačvarska roba:´ I. vrste od br. ´A—2´. ....


1. « « br. 3. na više . . .
Bukovi trupci: I «
Okrajčane piljenice: I. « (parene)
Neokrajčane » I. « «
Okrajčane » I « (neparene)
Neokrajčane » I. « «
Popruge (frizi): I. « (parene)
Javorovi trupci: I. vrsteJasenovi » I. «
Brijestovi » I-«
Grabrovi » I. «


Mek o drvo : Merkantilna tesana grada:
Piljeno koničasto drvo I—III. probirak
» paralelno » I—III. «
Cijene po komadu:
Hrastovi brz. stupovi 7 m dugi .
8 « «
10 « «


Hrastovi željez. pragovi


290 cm 15/22 cm270 cm 15/26 cm250 cm 15/25 cm220 cm 14/20 cm180 cm 13/18 crn


Bukovi željez. pragovi 250 cm 15/25 cmGorivo drvo: Cijene po 10.000 kg
Bukove cjepanice: I. vrste sa do 15% oblica ... .
« sječenice: ,
Hrast, cjepanice: sa do 15% oblica
» siečenice: ,
Drveni u g a I j: bukovhrastov


Din Din


1200—1800 P. St. utovara
600— 800
250— 400


— — «
4500—5200
2000—3000
1800—2300
3000—3800
2500—2800
2200—2600
1800—2200


3600—4200 «
3000—3600
3000—3600
2400—3200
1500—2500 «
1800—2100


950—1500
6000—7000


50— 90 «


50— 90 «


200— 270
M00—1300 «
1000—1200
lOOOi—1250 «


950—1100
550— 850
400— 600
600—1000
300- 500
350— 500 «
260— 300 «
425— 475
4/5—600


50— 60
60— 80
80—. 100


66— 70
54— 65
50— 60
20— 25
14— 18
35— 39 «


2200—24C0
1400—1700 «
1800—2000
1400—1600 «
8000—8500
65ÖC-7!^O0 rinfuza


181