DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1930 str. 15 <-- 15 --> PDF |
Dr. N. NEIDHARDT, ZAGREB: POKUŠAJ TEORIJSKO-FINANCIJSKOG RAZMATRANJA O SMOLARENJU* (UNE PETITE RÉFLEXION SUR LE GEMMAGE) Q. ing. Šacki iznio je u članku »Opiti smolarenja u Poljskoj«, »Šumarski List« 1928. str. 217., podatke svojih istraživanja u Poljskoj. Iznosim iz tih podataka u tabeli I. ono, što će mi dalje biti bazom razmatranja. Tabela I. Rezultati smolarenja kroz 4 uzastopne godine po ing. Šackom. Broj parcele i! Koliko je u kilogramima sakupljeno "ć? rt smole dne : Starost stabala V. god. 1. VI 1. VII. jl.VIII.I 1. IX. 1. X. 1. XI. Ukupno Prva godina smolarenja (1909.) 1. 2. 300 200 50-60 80-85 1 2 40-0 700 50-8 67-6 56-4 85-2 57-6 87-2 66-4 7.2 27-2 24-0 298-4 405-2 3. 200 100—110 4 110-0 84-8 151-6 142-8 123-6 364 6492 S u m a : 220-0 203-2 3932 287´61 261-2 876 11352-8 Starost ci Koliko je u kg. sakupljeno smole dne : o .."3 a stabala g a Xi 2 . -. rt god. D fi. 15. V.|l5.VI.jl5. VII io.Vlll.jl5.ix. 15.X. Druga godina, (1910.) 1. 300 50-60 i 98-4 65-6 64-0 70-0 46-8 244 369-2 2. 200 80-85 2 79-2 88-0 116-4 102-0 72-4 25-6 483-6 3. 200 100—110 4 115-6 166-8 178-0 189-2 163-2 460 858-8 8 u m a : 293-2 | 320-4 358-4 361-2 282-4 96-0 1711-6 1. 300 50-60 1 63-8 47-1 488 46-8 325 238 262.8 Treća godina 1 2. 200 80-85 2 72 2 82-3 87-0 82 6 49-5 ..-. 403-6 (1911.) | 3. 200 100—110 4 106-0 137-6 136-5 130-8 81-2 45-5 6876 S u m a : 242-0 | 267-01 272-3 | 2602 j 163´2 993 11354 0 1 1 1. 300 50-60 l 32-0 46 0 40-0 44-4 30-4 124 205-2 Četvrta j 2. 200 80—85 2 42 8 70 0 60-4 62 8 440 20-0 3000 godina (1912). ] 3. 1325 100—110 4 2660 621-6 513-6 482 4 302-4 154-0 2340-0 Sun i a : 340-8 737-6 6140 5896 376-8 186-4 2845-2 1 Podatke sam tabele I. preračunao po karama. Tabela II. je rezultat toga računa. * Vidi Godišnjak Sveučilišta u Zagrebu 1924/25.—1928/29., str. 640. 173 |
ŠUMARSKI LIST 4/1930 str. 16 <-- 16 --> PDF |
Tabela II. . 3 ce ´ć? .. !. ja ta * Starost stabala god. 5« OS j 2 -Ü OS u o Koliko je prosječno u kg. po jednoj kari dobiveno smole dne : 1.VI. l.VII. l.VIII. 1.IX. 1. X. 1.XI. Prva godina (1909.) 1. 2. 300 200 50—6080-8 5 ! 1 2 0133 0.175 0169 0169 0188 0 210 0192 0-218 0221 0178 0091 0-060 3. 200 100—110 j 4 0137 0106 0-189 0-179 0-154 0045 Ukupni prosjek po kari : 0-147 | 0135 0195 | 0192 | 0 174 Q-Q58 <Đ Koliko je prosječno u kg. dobiveno po Starost S ° stabala jednoj kari smolo dne: K 3 god. . 15. V. 115. VI. 115. VII. 15. Vlll.| 15. IX. 15.X. Druga godina (1910.)´ 1. 300 50-60 1 0-328 0-219 0-213 0 233 0122 0080 2. 200 80-85 2 0198 0220 0-291 0-255 0181 0061 3. 200 100-110 4 0144 0-208 0-222 0236 0204 0-057 Ukupni prosjek : 0 195 | 0-214 0-239 | 0-240 | 0-188 0064 1 300 50-6 0 1 0-212 0-157 0162 0156 0108 0079 Treća godina I 2-200 80-85 2 0-170 0205 0 212 0-206 0.123 0-075 (1911.) .. 200 100-110 4 0132 0172 0-171 0-163 o-ioi 0057 Ukupni prosjek : 0161 | 0 178 0181 0172 0109 0066 1 1 300 50-60 1 0107 0153 0133 0-148 0101 0-041 Četvrta 2. 200 80-85 2 0-107 0-157 0-151 0157 0110 0050 godina (1912.) i 3. 1325 100-110 4 0 052 0118 0 097 0091 0-057 0029 Ukupni pr jsjek : 0057 0-123 0-102 0-098 0-063 0-031 I Slike /. do 5. prikazuju to curenje smole grafički. Slika /. brzine curenja zasebno za pojedine godine smolarenja i pojedine parcele. Krivulje su za parcelu br. 1. u toj slici i u slici br. 2. izvučene potpuno, parcelu br. 2. crtkano, a za percelu br. 3. točkasto. Slika 2. prikazuje prosječne krivulje tekuće brzine curenja za pojedine parcele u prosjeku sviju 4 godina. Slika 3. prosječne krivulje curenja unutar sviju parcela za pojedine godine. Krivulja I. u toj slici pripada godini 1909.-toj, II. 1910.-toj, lll. 1911.-toi, IV. 1912-oj. Prosjek pak sviju potonjih 4 krivulja daje izvučena krivulja u slici 4. Glavna krivulja u slici 5. slika je integracione funkcije od krivulje u slici 4. Crtkana krivulja u slici 4. prikazuje poprečnu brzinu curenja u prosjeku sviju 4 godina. Ona sasvim naravno kulminira, kada siječe izvučenu krivulju u toj slici. (Kulminacija poprečnog prirasta nastupa, kad je jednak tekućem.) Kad je financijalno najpovoljnije da se završi smolarenje. Svaka ordinata u krivulji slike 5. prikazuje grafički, koliko je smole po jednoj kari prosječno iscurilo do vremena, (t), kome pripada ta ordinata kao apscisi. 174 |
ŠUMARSKI LIST 4/1930 str. 17 <-- 17 --> PDF |
U našem su slučaju prikazane te ordinate u kilogramima. Kad bismo te veličine (ordinate naime krivulje 5.) pomnožili cijenom smole po kilogramu i te vrijednosti nanijeli u koordinatni sustav, dobili bismo krivulju, koje bi nam ordinate pokazivale prosječne novčane bruto-prihode po kari i to uvijek od početka radne kampanje pa do vremena, kojemu pripada SLIKA \. .. 31 0 0-1*7 Ol -< TT A.V .-vr -Wf ...^. ... *u% ....1 0 JI .7 .. »V ->V .. Va . ik ÜJUI Ü»Of 01 V >__^.^ tf. i,tr .?. 1 <.. -... ...-.´.- -ilT. ni V Cl 1 Ä CM .. ka. -´ ´"´ P^iRctL^ SR3 . takova pojedina ordinata. Ako pak označimo funkciju prikazanu slikom 5. sa ., a cijenu smole sa K, to će ta nova krivulja prikazivati funkciju ... Prikažemo li ordinate te nove krivulje u /(-puta manjem mjerilu, dobivamo opet krivulju u si. 5., samo što nam sada ordinate te krivulje ne prikazuju više težine do pojedinog vremena iscurene smole, već nov čane vrijednosti te smole ! 175 |
ŠUMARSKI LIST 4/1930 str. 18 <-- 18 --> PDF |
Uzmimo nadalje, da naš trošak, odnosno potrošak kapitala, što ga ulažemo kroz godinu dana u smolarenje, ali bez nadnica, dakle bez tekućih troškova unutar radne kampanje, prikazuje veličina z u modificiranoj sliči 5. U tome su z sadržani godišnji troškovi amortizacije i ukamacenja alata i svega pribora. Od troškova za rad idu pod z SLIKA 2. ..*1 02° O´loo -) 1 1 1 (: TV. ... t». A.W AVHT .. .. .. SLIKA 3 O´ioof -*— .*--. Qio ---X-N .> - —O "~^J^ —t.^_ \ <^r=? W ^ . ´\ \ .... .. u "´ .0.^ > \\ \ o´ U-. X \ \ ^.. [F: -A\ P—— ´—1—1 t —1— J — —-t-! \ 1 K 4K---I SIT A-vu- -iVu. -t.l*. xl.». AM. —-= .- ( samo oni troškovi, koji se moraju i preko zime izdavati (nadzorno osoblje i slično). Ako je bio veći kompleks šume u smolarenju, pa ako prosječnu krivulju bruto-prihoda po kari prikazuje slika 5., to se onda z izračunava tako, da se trošak amortizacije kapitala za alat i pribor te djelomice obrtnog kapitala za taj čitav kompleks podijeli sveukupnim brojem kara u dotičnoj godini. 176 |
ŠUMARSKI LIST 4/1930 str. 19 <-- 19 --> PDF |
Veličina z prikazuje trošak, koji se za vrijeme radne kampanje može da uzme konstantnim. Nanesimo taj z u koordinatni sustav slike 5. i povucimo kroz krajnu tačku te ordinate pravac paralelan apsisnoj osi. Kako nam krivulja .. prikazuje bruto-prihode od početka radne kampanje pa do svakog pojedinog vremena (svake pojedine apscise, kojoj .. pripada kao ordi nata), to nam razlika .. — . prikazuje uvijek sumarni suficit, respektive deficit, koji je odbacilo smolarenjc od početka, radne kampanje pa do toga vremena. (Bez obzira na tekuće troškove ostalog rada unutar ladne kampanje. U z je od troškova rada uzet samo jedan dio). Na početku je radne kampanje trošak z, a prihod .. — 0, dakle, kad bi se u taj čas odmah prekinulo smolarenjc, to bi ovo napuštanje bilo skopčano sa deficitom 177 |
ŠUMARSKI LIST 4/1930 str. 20 <-- 20 --> PDF |
Ky — z = r— z (bar teoretski, uz pretpostavku, ako smo samo i započeli smolarenje, da moramo izdati trošak z). Kad bi se smolarenje prekinulo mjesec dana poslije, vidimo iz slike, da bi opet pripadni .. — z davao negativnu vrijednost. Gdje pravac kroz z paralelan sa osi apscisa siječe krivulju .., tamo je razlika .. — z <= 0, tamo se dakle trošak z pokriva sa prihodima, koji su do toga vremena unišli. Dalje su od toga vremena ordinate .. veće od z, pa prema tome Kz — z pozitivno, t. j . smolarenje radi sa suficitom. Ali naravno bez obzira na tekuće troškove rada unutar radne kampanje (nadnice, respektive druge plaće radnicima). Ako li je z toliko velik, da njegov pravac nigdje ne siječe krivulju .., t. j . ako je z kroz čitavu radnu kampanju veći od sviju .., smolarenje se uopće ne isplaćuje, ono je uopće posve nerentabilno. Uzmimo u obzir osim z još i trošak rada kroz radnu kampanju. Rad može da se plaća u nadnicu ili u akord (po količini sakupljene smole). 1. Sav se radplaća u nadnicu. Od svega dnevno (odnosno po jedinici vremena; u našoj slici je uzet kao jedinica vremena mjesec) plaćenog rada neka otpada na jednu karu a-dinara. Sveukupni trošak od početka radne kampanje do izvjesnog vremena t nije dakle više samo z već z + at. Troškovni pravac nije više dakle paralelan sa osi apsisa, nije više konstantan, već kos prema toj osi. Veličina je a uspon toga pravca. Iz krajnje tačke ordinate! z povučena su u si. 5. tri (I., II. i III.) taka pravca sa različnim usponima. Najnižem je pravcu uspon d, drugom a>, a trećem as; a, < ... < a3 . Razlika .. — (z + at), dakle razlika između ordinate krivulje bruto prihoda u pojedinoj tački i troškovnog pravca, ta razlika označuje suficit, respektive deficit smolarenja od početka radne kampanje pa do vremena, što ga prikazuje apsica, koja pripada toj ordinati. Logično je, da se smolarenje ima da završi onda, kad je vrijednost .. — (z + at) u maksimumu. Iz slike vidimo, da taj maksimum nastupa to prije, što je nadnica veća, t. j. što veći uspon ima troškovni pravac. Kad funkcija .. — (z + at) ima maksimum, tada joj prva derivacija mora da bude jednaka 0. Dakle odnosno Izvučena krivulja u slici 4. prikazuje derivaciju -jrKad tu derivaciju pomnožimo sa K, dobivamo vrijednosti tekućih bruto prihoda. Uzmimo, da smo ordinate krivulje u slici 4. već pomnožili sa K, pa tako dobivene vrijednosti prikažemo u K puta manjem mjerilu, dobivamo opet istu krivulju u slici 4., samo nam sada njene ordinate prikazuju vrijednosti tekućeg prihoda smole. 178 |
ŠUMARSKI LIST 4/1930 str. 21 <-- 21 --> PDF |
U tako modificiranu krivulju, respektive sliku 4., nanesimo vrijednost nadnice, što otpada na jednu karu, kao ordinatu i krajnom tačkom te ordinate povucimo pravac paralelan apsisnoj osi. Dakle pravac, komu d t/ je jednadžba = a. Gdje taj pravac siječe krivulju .-..> dakle izvučenu krivulju u toj slici 4., tamo, u to vrijeme ima funkcija .. — (z + at) prema gornjem svoj ekstrem. Gdje je siječe prvi puta minimum, a drugi puta maksimum. Potonje je mjesto za nas od osobite važnosti, jer nam je onda financijalno najpovoljnije da prekinemo smolarenje. dy a Općenito nam jednadžba K ~..~ ~ kazuje: financijalno je najpovoljnijeda se prekine smolarenje, kad je po kari vrijednost tekućeg bruto prihoda spala na vrijednost nadnice. Odnosno još općenitije bez obzira na karu: kad je vrijednost tekućih prihoda spala na vrijednost tekućih troškova. Onda nam je računajući od početka radne kampanje sumarni suficit maksimalan. Vidimo iz slike 4. i 5., da bi se kod troškovnog pravca z + eh t, dakle kod ndanice ., isplatilo još i dulje smolariti nego što je 15. X. Kad se smolarenje ne bi prekinulo, već kad bi se u tom slučaju nastavilo, uzmimo, da bi smola curila, kako to pokazuju crtkana produženja krivulja u si. 4. i 5. Funkcija bi .. — (z + ait) onda imala maksimum kasnije od 15. X. Što su veći tekući troškovi, to se prije mora da završi smolarenje i obratno. 2. Rad se plaća u akord. Po kg se sakupljene smole uzmimo plaća &-dinara. Troškovni pravac zamjenjuje troškovna krivulja, kojoj formula glasi: z + by Jednadžba suficita, respektive deficita, glasi .. — (z + by). Ona je u maksimumu, kad je dy , dy i j ir-r 2 b —^-=0 t. i. kad le lv dt dt J J (K — h) —— = 0 , a to moše da bude jednako 0 dt dy samo onda, kad je ~.. = 0, jer je (K — b) uvijek pozitivno. Uvijek se naime za sakupljanje jednog kilograma smole (b) plaća manje nego što je cijena smoli (K). d t/ Jednadžba —.. = 0 pokazuje dakle, da je za poduzetnika najbolje, da se smolari neprestano, dok još uopće smola curi. Dok krivulja prerasta na smoli, dakle glavna krivulja u si. 4. ne prijeđe u apscisnu os, a krivulja u si. 5. ne prijeđe u horizontalan pravac paralelan apsisnoj osi, t. j. dok y ne postane konstantnim. 179 |
ŠUMARSKI LIST 4/1930 str. 22 <-- 22 --> PDF |
Vidimo, da je općenito rad u akord s obzirom na duljinu radne kampanje smolarcnja. da je taj način rada za poduzetnika povoljniji. Ali i radnik naravno neće htjeti u akord da radi više, kad smola dovoljno ne curi. Bar toliko da curi, da on može da zaradi svoju nadnicu. A to će d y nastupiti, kad K ~TJ spadne na vrijednost a. Dakle opet gore istaknuto pravilo. 3. Rad se djelomice plaća u nadnicu, a djelomice u ako r d. Formula troškovne krivulje glasi z + by + at. Formula suficita (resp. deficita) .. — (z + by + at). Maksimum nastupa, kad je _ dy , dy KTJ-h^T odnosno (K-V% = ., koja se formula može da smatra modificiranim gore spomenutim pravilom. RÉSUMÉ. Une réflexion sur le gemmage du point de vue financier, A la base de l´article »Les épreuves du gemmage en Pologne« de M. ing. Šacki (voir la revue »Šumarski List« 1928.) les courbes de flux de la gemme sont construites (en poids respectivement en valeur) et il est traitée théoriquement la question: quand on doit finir la campagne du gemmage pour que l´effet financiel du travail soit aussi grand que possible. 180 |
ŠUMARSKI LIST 4/1930 str. 23 <-- 23 --> PDF |
JUGOSLOVENSKO TRŽIŠTE DRVETA MARCHÉ AU BOIS YOUGOSLAVE ZAQREB, 19. MARTA 1930. — ZAGREB, 19. MARS 193« TEČAJEVI ZAGREBAČKE BURZE. (Les cours officiels de la Bourse de Zagreb.) Cijene po m3: Hrastovi trupci: I. vrste II. « III « za oplatu (furnire) Ispiljeni polovnjaci: I. vrste (Wainscoat-Logs) . . . Kladarke: I. « (Boules) Neokrajčane piljenice: blistače (Quartier) I. vrste . . . Okrajčane piljenice: I. « 2—5.90 m dulj II. « ... bočnice (Sur dosse) I. « .. . « « « II. « ... Listovi (Feuillets): 2 m blistače (Quartier) I. vrste . . . « 11. « ... bočnice (Sur dosse) I. « .. . « « « II. « ... Popruge (frizi): prema duljini i debljiniČetvrtače (Chevrons): od 50 cm dulj. na više .... Grede (kvadrati): od 25/25 cmFrancuska dužica: 1000 kom. 36/1. 4—6 MBačvarska roba:´ I. vrste od br. ´A—2´. .... 1. « « br. 3. na više . . . Bukovi trupci: I « Okrajčane piljenice: I. « (parene) Neokrajčane » I. « « Okrajčane » I « (neparene) Neokrajčane » I. « « Popruge (frizi): I. « (parene) Javorovi trupci: I. vrsteJasenovi » I. « Brijestovi » I-« Grabrovi » I. « Mek o drvo : Merkantilna tesana grada: Piljeno koničasto drvo I—III. probirak » paralelno » I—III. « Cijene po komadu: Hrastovi brz. stupovi 7 m dugi . 8 « « 10 « « Hrastovi željez. pragovi 290 cm 15/22 cm270 cm 15/26 cm250 cm 15/25 cm220 cm 14/20 cm180 cm 13/18 crn Bukovi željez. pragovi 250 cm 15/25 cmGorivo drvo: Cijene po 10.000 kg Bukove cjepanice: I. vrste sa do 15% oblica ... . « sječenice: , Hrast, cjepanice: sa do 15% oblica » siečenice: , Drveni u g a I j: bukovhrastov Din Din 1200—1800 P. St. utovara 600— 800 250— 400 — — « 4500—5200 2000—3000 1800—2300 3000—3800 2500—2800 2200—2600 1800—2200 3600—4200 « 3000—3600 3000—3600 2400—3200 1500—2500 « 1800—2100 950—1500 6000—7000 50— 90 « 50— 90 « 200— 270 M00—1300 « 1000—1200 lOOOi—1250 « 950—1100 550— 850 400— 600 600—1000 300- 500 350— 500 « 260— 300 « 425— 475 4/5—600 50— 60 60— 80 80—. 100 66— 70 54— 65 50— 60 20— 25 14— 18 35— 39 « 2200—24C0 1400—1700 « 1800—2000 1400—1600 « 8000—8500 65ÖC-7!^O0 rinfuza 181 |