DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1930 str. 4     <-- 4 -->        PDF

Na Kršu je dakle rad otpočeo u većim nadmorskim visinama, pa
sa nastavljao prema nižim položajima, da bi se na taj način postigao kontinuitet
s podacima iz sredogorja.


Pošto se u tim udaljenim predjelima ranije nisu vršile nikakove
procjene u svrhe prodaje, to nije bilo na raspoloženju nikakovih podataka
o strukturi sastojina. Ali sve da ih je i bilo, ti se podaci ne bi ni
mogli upotrebiti u ove svrhe, jer bi njima bila obuhvaćena samo jača


´ stabla, koja bi se iskoristila prebiranjem. Zbog toga je trebalo otpočeti s
posve novim i samostalnim snimanjem. Vodeći računa o čestim promjenama
edafskih prilika, reljefa tla i sastojina, moglo se raditi samo pomoću
primjernih ploha ne prevelike površine, jer se samo na taj način
mogla postići unutarnja homogenost snimljenih podataka. Pored toga i
zbog izvjesnih tehničkih razloga nisu se mogle snimati primjerne plohe
u površini od nekoliko hektara. Poradi toga ovaj osnovni materijal iz
oblasti Krša nije mogao biti dokumentovan tolikim brojem stabala, kao
onaj raniji, iz sredogorja. Ali i pored toga, ipak je položenim plohama
(prugama) obuhvaćeno 14.230 stabala, što se pokazalo dovoljnim za ova
istraživanja. S druge strane upravo zbog toga, što su te plohe polagane
u raznim nadmorskim visinama, ovaj je materijal zanimiviji, jer obuhvaća
sastojine heterogenijih prilika.


Da bi se što tačnije ustanovila površina, o kojoj bitno ovise apsolutni
iznosi pojedinih elemenata strukture, to su sve primjerne plohe snimane
tačnom šumskom buzolom uz optičko mjerenje dužina. Takav je
način rada od naročite važnosti za razbijeni i izlomljeni reljef tla na Kršu,
gdje je direktno mjerenje dužina i iskolčivanje kuteva jednostavnim instrumentima
spojeno s mnogim pogreškama. Tek iznimno, gdje se nije
radilo o određenju apsolutnih iznosa, nego samo o relativnim odnosnima
strukture, upotrebljene su u dva slučaja primjerne pruge, koje nisu geodetski
snimane. Nadmorske su visine mjerene kompenziranim aneroidom.


Ujedno su za neke niže predjele -- u svrhu upoređenja — upotrebljeni
i podaci primjernih krugova, koji su polagani za prikupljanje podataka
za sastav gospodarske osnove.


Pri tom terenskom radu velika se važnost polagala i na istraživanja
mortaliteta. Važnost toga faktora po normalno stanje prebone šume
istaknuo je Huf fei1 prikazujući sastav normalnog niza stabala preborne
sastojine prema istraživanjima Schaeffera, L i o c o u r t a, Brćn
o t a i d´ A 1 v e r n .-.. U tu su svrhu izbrajana i sva suha stabla, koja
su se našla na primjernoj plohi, zatim izvale i konačno dobro uščuvani
panjevi izvadjenih, a dijelom već istrulili stabala.


1. Istraživanja na Velikoj Javornici.
Masiv Velike Javornice (1375 m) uzdiže se kao velika plosnata kupola
iznad jasenačkog polja (650 m). S Bijelim Stijenama, od kojih je rastavljena
razrivenom i uskom previjom, obrazuje jedan lanac tipičnog
dinarskog pravca u smjeru S Z — .1 I. Naročito je njena zapadna strana,
počam od Krpan — Bila pa prema Bijelim Stijenama, rastočena vrtačama
i većim tektonskim potolinama, pa stoga teško pristupna. Pored
toga se donji dio tih zapadnih padina strmo ruši u Crnu Dragu, teških iz


1 G. Huffel: Economie forestiere, II., str. 345—348, Paris 1919.


106