DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3/1930 str. 4 <-- 4 --> PDF |
Na Kršu je dakle rad otpočeo u većim nadmorskim visinama, pa sa nastavljao prema nižim položajima, da bi se na taj način postigao kontinuitet s podacima iz sredogorja. Pošto se u tim udaljenim predjelima ranije nisu vršile nikakove procjene u svrhe prodaje, to nije bilo na raspoloženju nikakovih podataka o strukturi sastojina. Ali sve da ih je i bilo, ti se podaci ne bi ni mogli upotrebiti u ove svrhe, jer bi njima bila obuhvaćena samo jača ´ stabla, koja bi se iskoristila prebiranjem. Zbog toga je trebalo otpočeti s posve novim i samostalnim snimanjem. Vodeći računa o čestim promjenama edafskih prilika, reljefa tla i sastojina, moglo se raditi samo pomoću primjernih ploha ne prevelike površine, jer se samo na taj način mogla postići unutarnja homogenost snimljenih podataka. Pored toga i zbog izvjesnih tehničkih razloga nisu se mogle snimati primjerne plohe u površini od nekoliko hektara. Poradi toga ovaj osnovni materijal iz oblasti Krša nije mogao biti dokumentovan tolikim brojem stabala, kao onaj raniji, iz sredogorja. Ali i pored toga, ipak je položenim plohama (prugama) obuhvaćeno 14.230 stabala, što se pokazalo dovoljnim za ova istraživanja. S druge strane upravo zbog toga, što su te plohe polagane u raznim nadmorskim visinama, ovaj je materijal zanimiviji, jer obuhvaća sastojine heterogenijih prilika. Da bi se što tačnije ustanovila površina, o kojoj bitno ovise apsolutni iznosi pojedinih elemenata strukture, to su sve primjerne plohe snimane tačnom šumskom buzolom uz optičko mjerenje dužina. Takav je način rada od naročite važnosti za razbijeni i izlomljeni reljef tla na Kršu, gdje je direktno mjerenje dužina i iskolčivanje kuteva jednostavnim instrumentima spojeno s mnogim pogreškama. Tek iznimno, gdje se nije radilo o određenju apsolutnih iznosa, nego samo o relativnim odnosnima strukture, upotrebljene su u dva slučaja primjerne pruge, koje nisu geodetski snimane. Nadmorske su visine mjerene kompenziranim aneroidom. Ujedno su za neke niže predjele -- u svrhu upoređenja — upotrebljeni i podaci primjernih krugova, koji su polagani za prikupljanje podataka za sastav gospodarske osnove. Pri tom terenskom radu velika se važnost polagala i na istraživanja mortaliteta. Važnost toga faktora po normalno stanje prebone šume istaknuo je Huf fei1 prikazujući sastav normalnog niza stabala preborne sastojine prema istraživanjima Schaeffera, L i o c o u r t a, Brćn o t a i d´ A 1 v e r n .-.. U tu su svrhu izbrajana i sva suha stabla, koja su se našla na primjernoj plohi, zatim izvale i konačno dobro uščuvani panjevi izvadjenih, a dijelom već istrulili stabala. 1. Istraživanja na Velikoj Javornici. Masiv Velike Javornice (1375 m) uzdiže se kao velika plosnata kupola iznad jasenačkog polja (650 m). S Bijelim Stijenama, od kojih je rastavljena razrivenom i uskom previjom, obrazuje jedan lanac tipičnog dinarskog pravca u smjeru S Z — .1 I. Naročito je njena zapadna strana, počam od Krpan — Bila pa prema Bijelim Stijenama, rastočena vrtačama i većim tektonskim potolinama, pa stoga teško pristupna. Pored toga se donji dio tih zapadnih padina strmo ruši u Crnu Dragu, teških iz 1 G. Huffel: Economie forestiere, II., str. 345—348, Paris 1919. 106 |