DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1930 str. 36     <-- 36 -->        PDF

JUGOSLOVENSKO TRŽIŠTE DRVETA


MARCHÉ AU BOIS YOUGOSLAVE
ZAGREB, 27. FEBRUARA 1930. ZAGREB, 21. FEVRIER 1930.


TEČAJEVI ZAGREBAČKE BURZE.


(Les cours officiels de la Bourse de Zagreb.)


Stanje je ostalo isto kao na dan 28. decembra 1929. Vidi Šum. List broj L/1930.


La situation n´est pas changée envers celle du 28 décembre dernier. Voir le
No précédent de cette Revue.


LITERATURA


Revue des Eaux et Forets. No. 12. 1929. C. G. Aubert: Le sapin de Normandie
(Normandska jela). — Guinaudeau: L´organisation forestiere en Moselle a différentes
époques et les Forets domaniales de la région de Bitsche. (Organizacija šumarstva u
Moseli u raznim epohama). — Ducamp: Le probleme du Transsaharien. (Problem
Transsaharije.)


Centralblatt für das gesamte Forstwesen. Hît. 12. 1929. — Dr Schimitschek:
Zur Lebensgeschichte und Lebensgemeinschaft von Tetropium Gabrieli Weise und Tetropium
Fuscum. (K opisu života od Tetr. Gabrieli i T. Fuscum.)


L´Alpe. No 12. 1929. II commercio cou . estero dei prodotti forestali nel 1928.


Revista Padurilor No. 12. 1929. 0. Witting: Vanatul si vanatoarca in Tara Barsci
in secolul XVI. (Lov u Barzi.) — Granan: Regia. (Režija.) — Dragu: Contributiuni la
cunoasteria invatamantulni forestier in Franta. (Šumarska nastava u Francuskoj.)


Sylwan (glasnik poljskog šumarskog društva) Nr. 5. 1929. — Josef Paczoski:
Lasv Bosni. (Šume Bosne. Članak pisan je poljskim jezikom na cea 50 stranica. Na
koncu štampan je kratak sadržaj na njemačkom jeziku. Donosimo ovdje dio tog sadržaja:
Bosna još i danas ima velikih i lijepih šuma. Imade ih i takovih, koje još do
dana današnjega nisu korištene. Ali u Bosni nema šuma, u kojima ne bi bilo stok^.
U nižim regijama su šume često toliko opustošene da izgledaju poput šikara. Stok.i
pravi velikih šteta, često se krešu grane i skida lišće, koje se upotrebljava kao stočna
hrana. Uslijed uništenog podmlatka po stoci nisu te šume baš podesne za studij njihove
prirodne obnove. U pitanju šumarske tipologije daju bosanske šume vrlo interesantnih
podataka. U Finskoj, zemlji osiromašenih tipova šumskog tla, bila je i jeste
moguća klasifikacija tla na bazi flore. Klasifikacija šuma u Bosni na tome principu
nije izvediva. Flora na tlu u Bosni više se poklapa sa nadmorskom visinom nego li sa
ostalim kvalitetom staništa. Raspravljana je i biološka struktura sastojina.) — K. Suchecki:
Istraživanja o važnosti pokrova šumskog tla za uzgoj šuma. — W. Niedzialkowski:
Geobotanički i šumsko tipološki odnosi šumarije Rogow. — Stanislav Sowinski:
Ljepila kod fabrikacije t. zv. »Sperrholz«-a. — R. Kuntze: Naučne osnove za šum.
zoologiju i entomologiju na nekim visokim školama inozemstva. — J. Kozina: O štetama
od zime 1928/29.


...... .......-b (Glasnik bugarskog šumarskog društva) ... 12. 1929. — .........:
.....-b .............. ...... ... (Naši uzgojni radovi u svjetlu brojaka.
Nastavak). — .......: ....... ..... .. ........ (Iz knjige sjećanja jednog šumara).


— ........>: ........ .......... ..> ........ ..... (Šumarstvo u Sovjetskoj Rusiji).
138