DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1930 str. 35     <-- 35 -->        PDF

........... (Osvrt na četrdeset godina) - .......: ............ o .............
............... . ...... ......... . ...... ....... 1869 . 1870 ..... (Uspomene
na petrogradski poljoprivredni i šumarski fakultet od 1869 do 1870 g.) — ...... :
............ o ......... ....... ....... ......... (Uspomene na proslavu stogodišnjice
šum. instituta) — ........ : ............ ..... ....... ......... . 1905
no 1917 .. (Politički život na šum. institutu od 1905 do 1917 g.) — ....... : ......
..... 6opb6w .. ............ ....... ......... (Sovjetizacija šum. instituta) —
.........: ...... ....... no ..... ................. ............ ..............
....... ......... (Klima po podacima šum. instituta) — .......: .............
........ ........ ..... ....... ......... (Geološka formacija parka šum.
instituta) — .....: .... . ......... ....... ......... (park i arboretum instituta)


— .......-........ : Štetni kukci na drveću i grmlju u parku instituta.
Josip Heckner, šum. nadsavj., Zagreb: Manuali za poslove u šumarstvu. Izdanje
tiskare Merkantile, Zagreb. Ilica 35. — Primili smo na ogled razne manualé, koji su
potrebni kod šurnarsko-tehničkih radova te kod šum. administracije. Tu se nalazi u
prvom redu maiiual za t e o d o 1 i t n o snimanje, zatim manual za snimanje buz
o 1 o m. Po tome iskazi, odnosno skrižaljke za računanje koordinat a. Šu


marsko-taksacioni manuali: za stablimične procjene, za procjene pomoću primjernih
ploha. Sve vrlo dobro promišljeno i praktički svrstano. Svatko, tko mnogo radi
tehničke šumarske poslove, znade, kako veliku vrijednost ii važnost imadu dobri, već
štampani manuali. Hecknerovi manuali imadu i vrlo praktičan, priručan oblik. Mogu
se nabaviti bilo uvezani bilo neuvezani. Preporučamo ih našim šumarima, jer su kod
poslova neophodno potrebni. Isti autor izdao je i dobre manuale za prijavnic e
šumskih šteta.*


Sve gore spomenute tiskanice (manuali) nabavljaju se kod tiskare, koja ih je
izdala.


Internationaler Holzmarkt, 18. i 21. I. 1930. Prerada drveta u hranu. — Dr. F.
Berg´ius , poznati njemački naučnik i istraživač, bavi se problemom, da se drvo
pretvori u probavljive produkte, kako bi se moglo upotrijebiti kao stočna, ,pa i
ljudska hrana: Internationaler Holzmarkt od 18. I. 1930. donosi kratak interview prof.
Bergiusa o tome pitanju.


Konačan produkt prerade drveta u hranive supstance jeste prema današnjem
postupku jedna medutvoreviua između šećera i škroba. Taj se produkt može toliko da
očisti, da bi mogao doći u obzir i za ishranu čovjeka. Kao sirovina za fabrikaciju tog
šećera iz drveta dolaze u obzir u prvom redu svi odpatci od drva. Vrst drva je pri
tome prilično sporedna. Procenat iskorištavanja varira jedva za koji postotak kod
raznih vrsti drveta. Pilotina je vrlo podesna sirovina. Isto tako i drugi otpatci indnstrijsko-
mehaničke prerade drveta. Samo bi bili potrebni u znatnim količinama. Poradi
ovoga bi prema današnjim prilikama gotovo bolje odgovarali otpatci samog šumskog
gospodarstva. Naime ono drvo, koje često ostaje u šumi kao neiskorišteno: granjevina,
kićevina, oblice. Sve to zajedno s korom!


U Zenevi je već osnovana jedna tvornica za kemijsku preradu drveta u hranila.


U Njemačkoj će se za istu svrhu preurediti velike fabrike u Mannheimu.


Da bi šumarstvo takovom industrijom vrlo mnogo dobilo, jasno je samo po sebi!


Internationaler Holzmarkt od 21. I. 1930. donosi prikaz jednog predavanja Dra


Bergiusa o istom pitanju prerade drveta u hranila. Tu možemo kao naslov samome
listu, krupnim slovima štampano, čitati: 1 kg drvnih otpadaka = 65 dkg šećer-škroba


+ 30 dkg lignin-briketta + 4 dkg octene kiseline.
* Oni su složeni prema starome zakonu o šumama, koji je važio za Hrvatsku i
Slavoniju. Nadamo se, da će autor doskora saglasiti te tiskanice novom zakonu t. i.
izdati novo izdanje.
89




ŠUMARSKI LIST 2/1930 str. 36     <-- 36 -->        PDF

Misao, da se drvo kemijski pretvori u supstanoe, koje bi mogle služiti i kao
hrana, ta misao je već prilično stara. Priroda proizvodi mnogo celuloze, a kud ii kamo
manje škroba i šećera. Ona stvara celulozu iz šećera i škroba. Proces treba dakle
okrenuti! Treba stvoriti iz celuloze šećer i škrob. Prvi je bio naučenjak Demuth ,
koji je u Americi došao na misao, da se upotrijebe velike zalihe drveta u šumama
djelomice za stočnu hranu. U ono je -vrijeme međutim njegov pokus ostao bez
uspjeha.


Od ranije već postoje dva postupka, da se celuloza pretvori u ugljiko-hidrate
odnosno u probavljive tvari: 1. postupak kemičara O s t a, po kojem se drvo obraduje
sa sumpornom kiselinom; 2. postupak prof. W i 11 s t ä 11 e r a, gdje se celuloza obraduje
pomoću koncentrovane solne kiseline. U oba je slučaja procenat iskorištenja
60—65%. Međutim tehničke poteškoće tih postupaka bile su do nedavno vrlo velike.
Kiseline izjedu metalne dijelove aparature. Odnosno, metal se za aparaturu ne može
upotrijebiti. Daljnja poteškoća leži u tome, da se šećeri u visokim temperaturama
rastvaraju., da nisu postojani.


Tek postupkom Dr. B e r g i u s a savladane su, izgleda, sve poteškoće.
Fabričke faze dobivanja hrane iz drveta, sastojale bi se u slijedećem:


1. Usitnjavanje drveta. To se usitnjeno drvo onda mora dobro da prosuši.
2. Baterija, u kojoj djeluje solna kiselina na usitnjeno suho drvo po t. zv. difuznoj
metodi.
3. Najveći problem u samome procesu bilo je dovođenje topline. Posude su
naime iz tvari, koje su loši vodiči topline. Stoga se ne griju iz vana, već se toplina
dovada u same posude. Vrelo ulje se uštrcava u posude. Time se postizava posvema
kratka, visoka temperatura. Ulje se opet odstranjuje pomoću zasebnih sisaljki. Ono
se onda opet može nanovo upotrijebiti.
4. U četvrtoj fazi se izlučuje t. zv. »Holz h y d r o 1 y s e k o h 1 e u h y d r a t«
(65% od upotrebljenog materijala). To je porozna, smedasta masa, slatkastog okusa.
Solna kiselina dobiva se natrag i može se kod daljnjeg postupka ponovno upotrijebiti.
Osim toga dobiva se oko 4% octene kiseline. Kemijski je dobiveni ugliikohidrat nešto
između šećera i škroba. Dade se toliko pročistiti, da bude bijel poput brašna.
Kod čitavog postupka postoji velika mogućnost rentabilnosti .


Bilanca sirovine bila bi otprilike, kako smo već spomenuli: 65% hraniva, 30%
goriva, koje je također vrlo dobre kvalitete, 4% octene kiseline. Samo 1% odlazi u
otpadak!


Glavni produkt postupka, škrobni šećer, može se vrlo dobro upotrijebiti kao
stočna hrana. Napose u mješavini sa ostalom hranom. Dr. N. N.


IZ UDRUŽENJA


VRAĆENI ŠUMARSKI LISTOVI BROJ 1. 1930. GODINE.


Mnogi »Šumarski Listovi« nam se vraćaju sa naznakom »Nepoznat«, »Ne postoji
«, »Odselio« i t. d.
Mole se gg. članovi, da nam jave ako znaju točnu adresu od ove gg.:


1. Spasojević Vukota, sekretar, Beograd, Daničićeva ul. 24 (Nepoznat).
2. Rainer Franjo, šum. inžinjer, Maribor, Vrazova ul. 9 (Otptovao).
3. lug. Krebelj Petar, šum. inž„ Tikveš-Apatin, Srijem (Otputovao).
4. Ing. Kalinić Antun, sekretar, Prokuplje, Srbija (Otputovao).
5. Ing. Jelenčić Vladimir, Brčko via Vinkovci (retur).
90