DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 2/1930 str. 30     <-- 30 -->        PDF

Prema istim razredima ravnaju se i one najmanje površine, koje se još kao sastojine
izlučuju.
Razred I. .. .. ]y. V.


_1_ _2_ 4 8__ IG kvadr. kilom.


Površina kvartala


100 200 400 800 1600 hektara


Oblik kvartala
(pačetvorina) 1X 1 1*X2 2)<4 2X 8 kim.
Min. površina, koja se
izlučuje kao sastojina 5 10 20 40 ha


Izlučenje sastojina ne obavlja se instrumentom (buzolom) kako je to normalan
slučaj kod nas. Ne obilaze se buzolom sastojine i ne snimaju metodom na preskok.
Mede sastojina se uopć e ne obilaze . Sastojine se izlučuju metodom t. zv. »v i-
z i r a«


Viziri su uske prohodne, prave linije, obično paralelne duljim stranama kvartala.
Dijele kvartale u manje dijelove. Prosijecaju se obično buzolom. Eventualno se i ne
prosjecaju. već se samo označuju bojom na stablima. Oni viziri, koji će prcdvidno
jednom u budućnosti imati da se pretvore u glavne prosjeke, prosjccaju se u većoj
širini tačno teodolitom. Inače kod prosijecanja vizira nije baš potrebna velika tačnost.
Ta je tačnost normirana time, da greška u površini, nastala uslijed krive trase vizira,
ne bude veća od polovine ustanovljene minimalne površine, koja se još kao sastojina
izlučuje.


J is^ f-__ \p^fij


/


\ |i


J \


.a


X


-


Da objasnimo metod izlučivanja sastojina pomoću vizira, donašamo sliku nekog
kvartala jedne šume. (Vidi sliku!). Točkast e linije označavaju faktične oblike sastojina
(odsjeka). Kada bi izlučivali sastojine instrumentalnom metodom, obilazili i
snimali bi ove krive (točkaste) linije i nanašali ih u nacrt. Metodom vizira se međutim
radi posvema drugačije. Prosijeku se kroz kvartal na pr. 3 paralelna vizira na međusobnu
udaljenost od 250 m. U našoj slici su ti viziri označeni sa D-1, II—II i III—III.
(Prosječena njihova širina u šumi iznosi obično od X>—1 m).


Taksator obade kvartal po svim prosjekama i vizirima. Pri tome ophodu onda
ustanovljuje i mjeri sva mjesta, gdje se sastojine mijenjaju. T. j . mjeri tačke, gdje
sastojinske medašne linije sijeku vizire, odnosno prosjeke. Dakle ustanovljuje samo
sjecišne tačke sastojinskih meda sa linijama vizira. Te se sjecišne tačke onda unašaju
. nacrt kvartala, u koji se najprije urišu vizime linije.


Ako li jedna sastojina prolazi i siječe dvije susjedne vizirne linije, to se naprosto
u planu njene sjecišne tačke s tim linijama spoje pravcima. Na pr. sastojina e na lije


84