DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1930 str. 26 <-- 26 --> PDF |
Nema dvojbe, da su šumsko-policijska naređenja, jer se odnose na sve kategorije posjednika šuma, na prvom mestu. U njima treba da dođe do punog izražaja intervencija državne vlasti u cilju, da se šume, koje postoje, sačuvaju i održe na što većoj površini i da se sadanja površina šuma može samo onda smanjiti, kad to traže pozitivni narodno-gospodarski interesi — dakako uz pretpostavku, da stojbinske prilike nisu tome na putu. Odredbe o zabrani krčenja šume i pretvaranja šumskog zemljišta u drugu vrstu kulture, odredbe o obaveznom pošumljavanju, o zaštitnim šumama i o šumskim požarima — sa izvjesnim manjim izmjenama — zajedničke su gotovo svim zakonima o šumama u kulturnim državama. Odredbe o paši i žirenju, te o iskorišćavanju šušnja i lisnika morale su se također unijeti u naš zakon, jer to traže naše prilike. Iz razloga, što je uslijed raznih poratnih prilika dosta ugrožena potrajnost u našem šumskom gospodarstvu, potrebno je bilo, da se unesu šumarsko-privredne odredbe, koje vode računa o zadacima državnih šuma, o zadacima šuma stavljenih pod naročit javni nadzor, šuma opterećenih servituthna i šuma privatnih. Princip racionalnog iskorišćavanja moći će se samo onda oživotvoriti, ako se gospodarenje uredi privrednim planovima odnosno programima. Među šumarsko-privrenim odredbama navedene su i one, koje se odnose na sječu i iznošenje šumskih proizvoda, na podizanje strugara, te na gospodarenje na suvatima i na planinskim pašnjacima. Odredbom u čl. 77. udovoljilo se zaključku Jugosl. šumarskog udruženja, makar i u nešto modificiranoj formi. Materiju obrađenu u čl. 92.—105. o pošumljavanju krša i golijeti kanilo se kodifikovati zasebnim zakonom. Međutim svakako je preglednije, što je ta materija obuhvaćena ovim zakonom. Rješavanje pitanja o pošumljavanju krša dolazi sa ovim odredbama u veoma akutnu fazu, te se nadamo, da će u buduće rad oko uzgajanja šuma uopće, a napose rad oko pošumljavanja krša zauzeti mnogo šire dimenzije i da će krenuti daleko snažnijim korakom naprijed, nego je to bilo dosada. Princip održanja što većih suvislih šumskih kompleksa izražen je u odjelku o diobi šuma i šumskih zemljišta. Šume, koje postoje, treba održati u što kompletnijim površinama. No ako se za pusta zemljišta ne bi mogle naći garancije, da će ih individualni vlasnik kultivisati, treba ih podijeliti. Za tim se u ostalom išlo i ranije, te se to nastojalo provesti za´Konom o diobi opštinskih pustih zemljišta u Dalmaciji. Kod diobe privatnih šuma i šumskih zemljišta treba voditi računa o naročitom karakteru privatnog vlasništva. Pitanje zadruga je također u ovom poglavlju dotaknuto, a postati će aktuelno onda, kad se donese zakon o zadrugama. Arondacija i komasacija ima se riješiti zasebnim zakonom. Unapređivanje šumarstva stoji u uskoj vezi sa šumarskom nastavom i prosvjećivanjem. I jedno i drugo moći će se potpomoći već prema prilikama na temelju donijetih zakonskih odredaba. Svakako su vrlo važne odredbe o sredstvima za pošumljavanje i za radove, koji su sa pošumljavanjem u vezi. Prema odredbi u čl. 123. uno- sit će se svake godine u budžet za ove svrhe suma, koja iznosi najmanje 20% od one sume, koja je u budžetu bila ostvarena kao ukupni prihod iz državnih šuma u minuloj godini. Ako ta suma ne bi bila dovoljna za pređ 80 |