DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1930 str. 24     <-- 24 -->        PDF

Određenje minimalnog promjera, ispod kojega ne bi trebalo klupirati
stabla, danas je akutno pitanje s obzirom na sve veću primjenu kontrolnih
metoda — i to ne samo u prebornoj sastojini, nego i na oplodnim
sječinama s dugačkim pomladnim razdobljem.34


Poznavanje strukture drvne mase i njene distribucije na pojedine
kategorije neophodno je potrebno i kod kalkulacije etata za slučaj prebornog
gospodarenja u sastojinama karaktera prašume. U takovim je
slučajevima nemoguć rad s nekim normalama, pa se intenzitet sječa, odnosno
zahvat sječa u pojedine kategorije, može pouzdano određivati jedino
na osnovu ovakovih realnih podataka.


Upoređivanjem odnosnih podataka razabiremo, da niži debljinski
razredi pokazuju relativno veće učešće u temeljnicama, nego u masama
za iste kategorije. Kod viših razreda mijenja se taj omjer u korist masa.
Razlogom je tih divergencija naročit tečaj oblikovisina, na što je već ranije
skrenuta pažnja.


Sravnjivanjem podataka o učešću temeljnica i masa razabire se, da
se kulminacije jednog i drugog faktora nalaze u analognom debljinskom
razredu.


(Nastavit će se — A suivre)


Ing, V. ČMELIK, BEOGRAD:


PRILIKOM DONOŠENJA ZAKONA
O ŠUMAMA


(A L´OCCASION DE LA SIGNATURE DE LA LOI FORESTIERE)


Poznato je, da nejednakost zakona i zakonskih naređenja na teritoriji
naše kraljevine nije vodila k dobru ni u kojem pogledu. Gospodarsko-
političke smjernice, koje su se skoncentrisavale u najvišoj instanciji


— ministarstvu, nailazile su na poteškoće i spoticanje u velikom svome
dijelu... upravo zbog nejednakosti zakonskih odredaba.
Zbog raznolikih prilika, naročito geografsko-stojbinskih, pa i zbog
različitih gospodarstvenih odnosa ne može se doduše u detaljima ni zamisliti
ni primenjivati potpuno istovjetna šumsko-gospodarska politika ni
u svima krajevima ni u svima banovinama, no glavne smjernice rada
moraju ipak da imaju zajedničko uporište u jedinstvenom zakonu za čitavu
državu.


Radi raznolikih državno-političkih prilika, u kojima je naš narod
živio prije ujedinjenja, naslijedila je naša država i raznolike zakonske


31 Dr. A. Kn u eh cl: Über Bestandeskluppierungen. Schweizerische Zeitschrift
für Forstwesen 1925. Separatum.


A. Henne : Untersuchungen über den Aufbau von Vorrat und Zuwachs im üebirgswald
nach Stärkeklassen. Isti časopis. 1927. broj 4. str. 113—125.
78