DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1930 str. 22 <-- 22 --> PDF |
Ti se podaci još bolje razabiru na slici 5. Kako se otud vidi, oblikovisine stalno rastu s prsnim promjerom, dakle u smjeru prema najjačem debljinskom razredu, što je već i L. H u f n a g l32 opazio kod jele u prebornoj sastojini. Analogan razvoj oblikovisine pokazuju i W i m m e- r o v e33 jednodobne bukove sastojine. Tek su u ovom slučaju oblikovisine funkcije visine, a ne prsnog promjera. Zbog takovog tečaja oblikovisina možemo očekivati, da će i učešće jačih debljinskih razreda u totalnoj drvnoj masi biti nešto veće, nego li je participiranje temeljnica u sveukupnoj kružnoj plohi. ti V « n i4 15 n L&ÂéC> J. «i *> 9 UH´Ju*A*Ui*. 8 7 « gV,n—m. iiiUTZ^. „i., i .IQ,,, ,, „Q.. inQ O Q .n O il ^ I O ia ia 3" V° 5° «o 7» go go *o«*n Na isti način kao kod ostalih elemenata strukture možemo i za drvnu masu izračunati relativno učešće pojedinih debljinskih razreda u čitavoj gromadi. Kratkom operacijom dobivamo iz prednjih podataka rezultate sadržane u tabeli 15. Podaci za Petrovu Goru prikazani su i na slici .. Na ovom se grafikonu jasno primjećuje ista pojava, koja je već i ranije opažena koa temeljnica. I ovdje su srednji debljinski razredi relativno najjače zastupani. Učešće ostalih kategorija opada s udaljenošču od sredine, dok konačno na obim granicama sistema ne padne na minimum. Poznavanje distribucije cijele drvne mase na pojedine debljinske razrede od važnosti je za razne dendrometrijske radove, a pogotovo za istraživanje sortimenata u sastojinama ovakove strukture. ss L. Huf nagi : Der Plenterwald, sein Norinalbild, Holzvorrat, Zuwachs und Ertrag. Österr. Vierteljahresschrift für Forstwesen. 1893. 33 Dr. E. Wi m m er : Spomenuto djelo str. 83. 76 |