DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1930 str. 19 <-- 19 --> PDF |
2. Zbrojevi temeljnica. Jednostavnom razradom navedenog osnovnog materijala dolazimo do slijedećih rezultata u pogledu zbroja temeljnica: Prema navedenim podacima iznose zbrojevipo 1 ha za pojedine šume: temeljnica prosječno 1. Bilo-Gora: 27796 m2 2. Petrova Gora: 28´554 » 3. Dikavac (Zrinjska Breda): 29´014 » 4. Garjevica: 1 primjerna ploha: 32´306 » » 2 » » : 32´551 » 5. Užhorodske prašume prema F e k e t e L. 32 554 » Iz podataka pod 1—3 ujedno se razabire i zanimiva pojava, da su apsolutni iznosi temeljničkih zbrojeva po 1 ha približno jednaki — sve I pored većih razlika u broju stabala. Ta je činjenica tim zanimivija, što su te šume teritorijalno znatno udaljene, pa se nalaze i na stojbinama raznog boniteta. Ujedno ti podaci za Bilo-Goru, Petrovu Goru i Dikavac pretstavljaju prosječne rezultate tačnih izbrajanja znatnog broja stabala na većoj površini, pa je karakteristično, da se apsolutni iznosi temeljnica na jedinici površine dosta slažu. S druge strane opažamo, da se i podaci primjernih ploha u üarjevici dobro slažu s Fekete-ovim rezultatima za užhorodske prašume, makar su te šume teritorijalno jako udaljene. Diferencija između rezultata izbrajanja stabala na velikim površinama i rezultata primjernih ploha može se tumačiti time, što primjerne plohe obuhvataju redovno manje partije dobro obrasle šume. Naprotiv u prvoin slučaju poneka slabije obrasla mjesta, strmine, neizlučene čistine, progale ili putevi snizuju iznos popriječnog rezultata. Tu je činjenicu opazio i B a r t h a~!) u svojoj radnji o smreci, navađajućr, da se uglavnom dobivaju manji prosječni rezultati, ako se izračunavaju iz podataka prikupljenih na većoj površini, što je do izvjesne mjere ispravno. U ovom je slučaju bitno, da se podaci raznih načina i kvaliteta procjene — promatrani kao jedna cjelina — međusobno slažu. Na osnovu ovih konkretnih i pouzdanih podataka mogli bismo da formulišemo daljnji zaključak, koji se odnosi na sastojine sredogorja: Apsolutni iznosi zbroja temeljnica u bukovim sredogorskim sastojinama karaktera prašume uglavnom su konstantni, pa iznose u velikom prosjeku okruglo 28´4 nr po 1 ha. Bonitet stojbine nema ovdje vidna upliva na apsolutni iznos zbroja temeljnica i pored većih razlika u broju stabala. Ujedno bi ovim rezultatima bila prilično učvršćena prva, ponešto aforistička teza T i c h y-eva,30 koja glasi, da je u prebornoj sastojim zbroj temeljnica konstantan i da ne ovisi o dobroti stojbine ni o odnosima pojedinih debljinskih razreda. Uporedenje između konkretnih sastojina prašume i Tichy-evih prebornih oblika dopušteno je, jer su Tichyeve temeljnice iste nutarnje strukture kao i konkretne, prašumske. 29 BarthaAbel : A lücfenyöröl. (0 smreci.) Erd. Kisérletek 1909. str. 13. 30 A. Tichj h Der qualifizirte Plenterbetrieb. München 1891. str. 47. 73 |