DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 2/1930 str. 16     <-- 16 -->        PDF

znatno manja od 10 cm)25 — postepeno i stalno umanjuje
s visim stepenom i razredom debljine. Najveći
je taj broj drveta u najnižim stepenima i razredima,
a najmanji u onim dimenzijama, koje bukovo stablo


— uzdaneprilikestaništa — uopće još može da poluči.
Ali ovom prilikom moram da naglasim, da sam do tog zaključka
došao ispitivanjem materijala, koji potječe iz bukovih sastojina u zoni
nadmorske visine od 170—500 m, dakle iz niskog sredogorja.


f


c) Apsolutni broj stabala na jedinici površine.


Gdjegod je riječ o jedinici površine, odnose se ti podaci na 1 ha.
Prema tabelama 7—11 iznosi broj stabala po 1 ha u pojedinim šumama:


1. Bilo-Gora. Minimum: 221, maksimum: 266, popriječno: 244;
1.
Petrova Gora. Minimum: 185, maksimum: 317, popriječno: 253;
3.
Dikavac (Zrinjska Brda). Minimum: 217, maksimum: 2oo, popriječno:
239;
4.
Garjevica 1.: 254, 1
5.
Garjevica 2.: 281, / Popriječno 270;
6. Užhorodske prašume prema F e k e t e-u2C (2 plohe po 0,5 k. j.) : 350.
Iz navedenih se pregleda u prvom redu razabire dosta znatno kolebanje
broja stabala unutar pojedinih odsjeka iste šume ; taj se elemenat
strukture, uzevši u obzir cijeli materijal, kreće pored toga u dosta znatnom
intervalu od 185—317 drveta. Time dolazi do izražaja velika varijabilnost
ovog elementa strukture i u sastojinama karaktera prašume, što je ranije
već G u 11 e n b e r g"7 naročito istaknuo kod jednodobnih sastojina pravilne
visoke šume. Ali i pored istaknute varijabilnosti, ipak se može da
zaključi, da se u konkretnim sastojinama u velikom prosjeku nalazi oko
245 stabala po 1 ha i to drveta iznad 11 cm prsnog promjera. Time je
ujedno precizirana jedna bitna strukturna osobina naših bukovih sastojina
karaktera prašume nižih položaja.


Broj stabala pojedinih debljinskih razreda po 1 ha predočen je za
pojedine šume na slikama 2. i 3. Promatramo li tačnije te grafikone, to
se u prvom redu zapaža karakterističan tečaj krivulja. One jasno pokazuju
glavnu i već ranije istaknutu tendenciju, da broj stabala debljih od
10 cm opada s jačim prsnim promjerom. S gledišta biometrike pretsta


25
Prilikom procjena klupirana su samo stabla od 11 cm prsnog promjera i deblja.
Tanja stabla, kojih se također nalazi u sastojinama ovakovog karaktera, ispuštena su
iz vida. Stoga su konkretne krivulje donekle nepotpune, jer ne prikazuju veze s početkom
koordinatnog sistema. Prema podacima raznih izbrajanja, broj stabala ispod
11 cm prsnog promjera kadkada još ponešto raste, a zatim se naglo spušta prema 0
(mnoga tanja stabla uopće ne dosegnu prsne visine).


26 Fcket e Lâj os: Spomenuto djelo. Erdészeti Kisérletek 1906. str. 107. i 108.
Broj stabala preračunat na 1 ha, ali počevši od 10 cm prsnog promjera.


27 Dr. Ad. Quttenberg : Wachstum und Ertrag der Fichte im Hochgebirge.
Wien, str. 38.: »Die Stammzahlen aber sind von allen Faktoren, aus denen die Holzmasse
zusammengesetzt gedacht werden kann, der schwankendste, u. s. w.«.


70