DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1930 str. 8 <-- 8 --> PDF |
sistem Fekete-Schiffelovih debljinskih razreda, služeći se pri tom izvjesnim rezultatima Schiffelovih radova. Međutim prema K â r o 1 y i-u,ls tim Fekete-Schiffelovim radovima nije uspostavljena unutarnja veza s biometrikom, »prema kojoj zakon binomijalne razdiobe organskih mjera obuhvaća sav organski život.« Pored toga, u spoljašnjem pogledu, integraciona krivulja ne odgovara biometrijskom istraživanju. Kasnije je F e k e t e Z o 11 a nie dalje razrađivao ideje svoga oca pridavajući pretjerano značenje pojavljivanju integracione krivulje. Ujedno primjenjuje i izvjesne konzekvencije zakona vjerojatnosti. Konačno i R ö n a i17 se intenzivno bavio proučavanjem toga pitanja nastojeći ujedno, da neke izvode F e k e t e Z. svede na pravu mjeru. Objekti mojih istraživanja. Kako sam ranije spomenuo, prašuma u potpunom smislu te riječi ~— t. j . apsolutno nedirnutih sastojina — danas ne će biti mnogo u upoređenju s čitavom šumskom površinom. Osim toga je teško apodiktički ustvrditi, da u nekoj sastojini nikada nije bilo sječa. To bi značilo unašati u čitavu tamnu i dugačku, a nepoznatu prošlost naših prašuma jednu negativnu tvrdnju, koju je već po samoj njenoj prirodi teško dokazati. Tako W e s s e 1 y18 u svom poznatom djelu iz godine 1853. dijeli prašume na tobožnje (der sogenannte Urwald) i prave (der eigentliche Urwald). U prvima su vršena neuredna prebiranja. Pojedina prestara, a neupotrebiva stabla često su ostavljana, pa ona daju prašumski izgled preostaloj sastojini. Na svjetlijim mjestima, na kojima su vađena stabla, uzrastao je gust mladik, pa to sastojini daje još izrazitiju sliku prašume. Prašumski karakter takovih sastojina samo je jedna opsjena. Pravu nedirnutu prašumu, koja se stvarala vjekovima i nesmetano, opisuje W e s s e ly upravo pjesničkom poletom. Zanesen je ogromnošću dimenzija pojedinih stabala, bujnošcu vegetacije, sablasnom pojavom suhareva i mističnom zasjenom pokrova njenih krošanja. Ali Wessel y na žalost ne donaša brojčanih podataka, iz kojih bi se mogli razabrati elementi strukture. Jedino dodaje, da su se takove sastojine već u ono doba rijetko nalazile u Alpama. Mnogo kasnije R u b n e rls isto navada, da pravih, od nezapamćenih vremena nedirnutih, prašuma uopće nema više u Srednjoj Evropi. Prašumi sličnih sastojina nalazilo bi se još jedino u srezu Kubâny u Češkoj šumi, na površini od 39 ha i ponešto u Bavarskoj šumi. Međutim C e r m a k20 ranije izričito naglašuje, da se u Bosni nalazi još uvijek pot 15 Kâroly i Ârpâd : Metode i problemi u šumarskoj nauci. »Šumarski List« 1922. str. 289. 16 Feket e Z oltari : Pravilnost, koja se pokazuje u postotnom sastavu sastojine, kao opći prirodni zakon. Erdészeti Kisérletek 1917. str. 41—69. Zakon vjerojatnosti u prirodi. Erdészeti Kasérletek 1917. str. 201—209. 17 Ron ai Qyörgy : Opća važnost Fekete-ovih krivulja, ispravak Schiffelovih redukcionih krivulja, praktično razrađivanje njihove teorije. Erdészeti Kisérletek 1917. str. 69—104. 18 Josep h Wessely : Die österreichischen Alpenländer und ihre Forste. Wien 1853. Str. 305—312. 19 Dr. K. Rubner : Spomenuto djelo str. 251. 20 C e r m a k: Spomenuto djelo. 6 |