DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1930 str. 6 <-- 6 --> PDF |
Savremene metode uređivanja u smislu njemačkog uredajnog sistema zapravo su kombinacija sastojinskog gospodarenja s metodom dobnih razreda, jer baziraju na površini/ Upravo to isključivo oslanjanje na površinu smatraju Felbe r i Knuchel 5 znatnim nedostatkom današnjeg uredajnog sistema. Što se više produžuje pomladno razdoblje, to više slab´i upliv površine kao regulatora etata, a težište rada sve se više prenaša na drvnu masu. Na taj način i preborna šuma, koja je dugo vremena smatrana nekim inferiornim sastojinskim oblikom, dobiva sve veću važnost, pa će s vremenom zauzeti ono mjesto, koje joj po pravu i pripada. Međutim poznavanje njenog normalnog sastava ili strukture još uvijek je zanimiv. ali i nedovoljno objašnjen problem, čemu je dokazom velik broj raznih normala, kojima se nastojalo predočiti to idealno stanje. Tako je Feket e L a j o sG u svojoj studiji o sastavu užhorodskih bukovih prašuma izrazio misao, da između prašume i preborne sastojine postoji izvjesna veza. I prašuma je zapravo neka vrst preborne sastojine, u kojoj vrši prebiranje priroda, a ne čovjek. Eliminira li se pored toga iz prašume izvjestan broj najdebljih stabala iznad stanovitog promjera, to bismo prema F e k e t e - u na taj način mogli konstruisati sliku idealnog, normalnog stanja preborne šume. Proučavanje i poznavanje strukture prašume bila jeFekete-u baza, s koje se ponadao, da će moći pokrenuti i riješiti pitanje normalnog stanja preborne sastojine. Međutim se prema izvjesnim mišljenjima7 preborna sastojina ne smatra identičnom sa prašumom. Stoga se u tom pogledu ne bi ispunila očekivanja Feket e L a j o s a. Ali i pored svega toga još uvijek nije dovoljno objašnjen odnos tih dvaju sastojinskih tipova, pa bi riješenje toga problema svakako bilo od interesa — i to tim više, jer je u ovom radu riječ o našim prašumama, koje poznajemo još vrlo slabo. U tim se sastojinama kriju mnogi i dragocjeni podaci, do kojih drugi ne mogu da dodju s prostog razloga, jer nemaju šuma takovog karaktera. Proučavanje strukture sastojina dobilo je zapravo življeg poticaja tek radovima, kojima se pokušavalo ustanoviti normalno stanje prebornih sastojina. Na ovom mjestu tek spominjem radove A. T i c h y-a, H u f nagla, Hladika, Feket e-a, T o r d o n y-a, P. M a n o j 1 o v i ć a, A. Jovanovca, Balsigera, Schaeffera, Liocourta, Bren o t a, d´A 1 v e r n y-a i B i o 11 e y-a, uz čija su imena povezane mnoge lijepe misli o strukturi preborne sastojine. U pravilnoj visokoj šumi, gdje se čitavo uređivanje osnivalo većim dijelom na površini, pretezala je dugo vremena kvantitativna produkcija. Tek se kasnije sve više rađala spoznaja, da to nije dovoljno, pa se počelo zanimati i za unutarnji sastav, strukturu proizvedene mase. * Th. Micklitz : Bestandeswirtschaft und Altersklassenmetode. Wien 1916. str. 6. 5 Dr. Herma n Knuchel : Über die Anpassung der Betriebseinrichtung an die heutigen waldbanlichen Verhältnisse. Bern 1923. str. 2. 6 Feket e Lajos : Tariulmâny az ungemegyei bükk öserdök faâllornâ nyânak szerkezeteröl. Erdészeti Kisérletek 1906. str. 105—118. 7 Dr.K o n r a d Rubner : Die pflanzengeographischen Grundlagen des Waldbaues. Neudamm 1924. str. 257—264. 4 |