DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1930 str. 48 <-- 48 --> PDF |
UMRLI t Dr. JURAJ VRBANIC. Dana 2. decembra 1929. umro je u Zagrebu u svojoj 71. godini dr. Juraj V r b a n 1 ć, pravni savjetnik i ravnatelj Prve Hrvatske Štedionice. Pokojnik je bio općenito poznata i u privrednim krugovima visoko uvažavana ličnost. On pripada obitelji, koja je ne samo u privrednom, nego i u kulturnom i političkom životu Hrvatske ostavila jedno trajno lijepo obilježje, pa može poznijirn generacijama služiti uzorom u radu oko materijalnog narodnog podizanja i kulturnog napredovanja. Njegov stric Mijo Vrbauić — ličnost, koju stariji šumari vrlo dobro poznaju — upravljao je dugo godina šumama bivše Vojne Krajine. Iza razvojačenja Vojne Krajine i osnivanja Krajiških Imovnih Općina bio je zemaljski šumarski nadzornik kod kr. zem. vlade u Zagrebu, gdje je poslije toga bio šef cjelokupnog šumarstva Hrvatske. Sa tog je mjesta mnogo utjecao na valjano gospodarenje i čuvanje šuma Krajiških Imovnih i seoskih općina. Kao dugogodišnji urednik »Šumarskog Lista« širio je i podizao šumarsku nauku medu domaćim šumarskim krugovima. Stariji brat pokojnog Jurja Vrbanića, poznati profesor hrvatskog sveučilišta, dr. Fran Vrbanić, često je u saboru — kao narodni zastupnik´ hrvatske opozicije — dizao svoj glas za čuvanje i podizanje šuma u Hrvatskoj. Neprekidne predstavke ..^ vatsko-slavonskog Šumarskog Društva na hrvatski sabor, da se u Zagrebu osnuje visoka šumarska škola, podupirao je jakim argumentima i živom rječju pak. Fran Vrbanić, pa se u velikom dijelu ima baš njemu zahvaliti, da je ta davna želja domaćih šumarskih krugova bila doista god. 1898. ostvarena. Početkom školske god. 1898/99. otvorena je Šumarska Akademija u Zagrebu i prislonjena uz filozofski fakultet. Svi oni, koji su radili na tom, da se šumarska nastava iz Križevaca, gdje je postojala od 1860. god., prenese na Zagrebačko Sveučilište, očekivali su, da će profesori hrvatskog sveučilišta rado preuzeti predavanja iz pomoćnih disciplina studentima šumarstva. Međutim, razočaraše se u tom. Samo su se dvojica od nastavnika Zagrebačkog Sveučilišta odazvala, da tu — teškom mukom stečenu — kulturnu instituciju hrvatskog naroda u njenim počecima podupru. To su bili od filozofskog 46 |