DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1930 str. 3     <-- 3 -->        PDF

ŠUMARSKI JU ST


GOD. 54. JANUAR 1930.


OSVRT NA MINULU GODINU


Od ujedinjenja ovamo minula je godina bila najvažnija od svih —
i u pogledu opće-državnom i narodnom i u pogledu šumarsko-stručnom.
Ona stoga zaslužuje, da se na nju osvrnemo u kratkim potezima.


Mnogo bismo trebali prostora, kad bismo se htjeli barem u glavnim
crtama osvrnuti na tekovine prošle godine u pogledu opće-državnom i
narodnom. A ne spada to niti u okvir našega časopisa — čisto stručnog.
Napominjemo tek, da je država i opća narodna misao nakon 6. januara
prošle godine krenula snažnim zamahom u konsolidaciju — na svim linijama.
A to opće poboljšanje prilika u državi nije naravski moglo da ostane
ni bez utjecaja na prilike našega šumarstva.


Prvi vidljivi korak na bolje opažen je u našoj struci po tome,
što je nadležno ministarstvo počelo da vodi ozbiljna računa o stručnim
nazorima i zaključcima našeg udruženja. Gotovo istodobno izvedene
su u tom ministarstvu važne lične promjene — kao sastavni dio unašanja
reda u državnu šumarsku administraciju prema principima, što ih
je zastupalo i zastupa naše udruženje.


Nova struja u ministarstvu šuma i rudnika našla je izražaja
naročito u tome, što je na mjesto vrhovnog stručnog šefa šumarstva
postavljen jedan od glavnih dotadanjih eksponenata našeg udruženja i
što se pristupilo ozbiljnom i ekspeditivnom rješavanju t. zv. šumskih
afera. Tim je udruženje dobilo satisfakciju za đogođaje iz ranijih
godina, a naročito iz pretprošle.


Vrhunac prošlogodišnjih uspjeha države u šumar si o-političkom pogledu
postignut je time, što je Njegovo Veličanstvo minulog mjeseca
potpisalo „zakon o šumama", kojim će — nadamo se — prilike


1




ŠUMARSKI LIST 1/1930 str. 4     <-- 4 -->        PDF

šumarstva u našoj državi biti stabilizovane onako, kako to zahtijevaju
principi racionalnog ekonomisan/a i dobre šumarske politike.


Sto se tiče specijalno Šumarskog Lista — držimo, da nećemo
pogriješiti, ako ustvrdimo, da je on i minule godine zaslugom gg.
saradnika, kojima za to pripada puna naša zahvalnost, bio na dostojnoj
visini — i u pogledu naučnom i u pogledu opće-stručnom. Nastojmo ipak,
da se on ne samo održi na istoj visini, već da u svakom pogledu uznapreduje,
jer — kako se ono veli — tko ne napreduje, taj nazaduje.


Na ulazu u novu godinu želimo daljnji nesmetani napredak i
mnogo sreće našoj preporođenoj otadžbini i našoj struci, našem udruženju
i cijenjenoj gg. saradnicima.


Ing. ŽARKO M1LETIĆ (BEOGRAD):


ISTRAŽIVANJA O STRUKTURI BUKOVIH
SASTOJINA KARAKTERA PRAŠUME1


(RECHERCHES SUR LA STRUCTURE DES PEUPLEMENTS DE


HETRE DANS DES FORETS DU CARACTERE DE


FORET-VIERGE)


A. UVOD.
Pojam prašume.


Pod prašumom — prirodnom ili kako je Roger Duca m p= za
razliku od kulturne šume naziva »primitivnom šumom« (futaie primitive)


— razumijevamo sastojinske oblike, koji se još uvijek nalaze u onom
nedirnutom stanju, kako su ih proizvele prirodne sile svojim dugotrajnim
i nesmetanim djelovanjem, a bez ikakovog upliva čovjeka. Potpuno isključenje
svake akcije čovjeka, u prvom redu potpuna intaktnost od sječa,
bitni je preduslov prašumskog stanja neke sastojine.
Razne su prirodne sile, koje su proizvele takove prašumske oblike.
Jedne su skrivene u unutarnjim biološkim i sociološkim osobinama pojedinih
vrsta drveća, druge su uvjetovane izvanjim stojbinskim i klimatskim
prilikama staništa. Odatle ujedno slijedi, da je nedirnuta prašuma
1 Inauguralna disertacija za postignuće doktorata šumarstva u gospodarskošumarskom
fakultetu kr. sveučilišta u Zagrebu, odobrena u novembru 1927. godine.


2 Vidi predgovor B i o 11 e y - evom djelu: L´Aménagement des Forets par la méthode-
du Contrôle. 1920. str. 10.


2