DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1930 str. 29 <-- 29 --> PDF |
U ovom 5. poglavlju ima više vrlo dobrih slika, koje nam prikazuju pojedine metode prorede na jednoj te istoj u vertikalnom presjeku prikazanoj sastojini, tako da se tumačenje u tekstu prati vrlo lagano gledajući te slike. Vrlo je zanimljivo 6. poglavlje o m e d u v r e m e n i m sječama, a napose 0 prored ama u Americi. Ovo je poglavlje bogato ilustrirano slikama po R. C. Hawley-u. Américain su mnogo praktični i realni i ne zabavljaju se suviše sa sitnicama, koje u praktičnom gospodarstvu gotovo ne dolaze do izražaja, već imaju samo akademsku važnost. Za to preporučam svakom, da dobro prouči barem ovo poglavlje. Poglavlje je dosta opsežno. Prikazuje klasifikaciju ineduvremenih sječa, primjenu njihovu u jednosobnim sastojinama a) čišćenjem, b) sječom za oslobađanje, c) proredama. Zatim prikazuje diferencijaciju klasa s obzirom na krošnju, vrijeme početka proreda, metode proreda (nisku, visoku i selekcionu proredu), prednosti proreda, primjenu proredu. Pod slovom d) prikazuje sječu za amelioraciju, pod e) sječu za spašavanje, pod f) potkresivanje. U 7. poglavlju sadržan je osvrt na razne m et ode i predio g e 0 proreda m a. Ovo je poglavlje najvažnije, jer je autor u njemu donio kritički sud o proredama odnosno njegovanju sastojina, koje su prikazane u poglavlju 5. Ta su kritička izlaganja osobito dobar vodič izvršnim stručnim organima u praksi. Rado bismo ipak pročitali i kritički prikaz američkih proreda. U završetku ima više vrlo dobrih autorovih misli o proredama. Tako na pr. »O proredama nema ni iz daleka jedinstvenoga shvatanja, ni u pogledu prorede sastojina pojedinih vrsti drva ih u pogledu vrste sastojine ni u pogledu staništa. Ne ćemo moći dati precizne predloge, kojih se treba pridržavati prilikom prorede u određenom slučaju. Moći ćemo dati samo uputu o postupku, koji treba primijeniti, dok će detaljna provedba/bili u rukama stručnjaka, koju će on realizovati imajući pred očima pomenute momente, uvažujući nada sve biološke osebine drveća, koje čini sastojinu.« Dalje veli autor: »Poznavanje stanišnih faktora kao najvažnijih elemenata za rješavanje toga pitanja veoma je komplikovano.« Pa opet: »Sigurno je, da kao redoviti rezultat od proreda na dobrom tlu možemo očekivati popravljanje kvalitete sastojine. dok kvantitavni i kvalitativni priraštaj možemo očekivati samo na dobrim staništima.« 1 napokon: »Moći ćemo dati direktive za prorede u našem šumskom gospodarstvu samo onda, kada upoznamo svoje sastojine ne odvajajući ih od staništa.« »Studij prorede na određenom staništu u vezi je: 1. sa zakonom o minimumu, 2. sa zakonom o optimalnoj ravnoteži medu statusnim faktorima, 3. sa proučavanjem strukture sastojine.« Obrađujući ovaj specijalan predmet poslužio se autor opsežnom stranom literaturom — najviše njemačkom, pa francuskom, engleskom i madžarskom. Domaće literature, u kojoj bi bio ovaj predmet samostalno obrađen, nema, zato je pisac nije ni naveo. Slike u tekstu vrlo su uspjele i poučne, a osobito američke. Knjiga je pisana latinicom, jezik odličan, stil lagan, prikazivanje strogo stručno, ali lako razumljivo. Ovo je u Jugoslaviji prvi detaljan prikaz iz opsežne domene nauke o uzgajanju šuma. Knjizi bi mogao biti i naslov »0 njegovanju sastojina« kao općenitija oznaka rada. Proreda je ipak detaljnija, a nekoje metode proreda znače u stvari uživanje sječivoga prihoda. Način je obrađivanja ovog predmeta originalan, jer prorede na ovakav način nisu prikazane nigdje drugdje. Zato je ovo prvo veće djelo dra. Balena vrlo dobro 27 |