DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1930 str. 27 <-- 27 --> PDF |
LITERATURA Prof. Dr. J. Baien: O proredama.* Za dva do tri decenija potrošit će se sadanje zalihe zrelih i prezrelih sastojina, a eksport će se smanjiti, jer srednjedobnih sastojina ima manje. Zato dobro shvaćeni interes upućuje već sad svakoga šumovlasnika Jugoslavije, da prema vrijednosti svojih objekata posveti najveću pažnju njegovanju mladih sastojina. Njegovanje je sastojina najvažniji rad pri produkciji šuma. Taj rad dolazi do jačega izražaja u kulturnijim zemljama sa razvijenim komunikacijama, gdje može imati i neki ekonomski značaj, a osobito u zemljama, gdje starih šuma nestaje. Nepravilan uzgoj i nepravilno ili nikakovo njegovanje sastojina bilo je često uzrokom velikim poteškoćama i štetama u šum. gospodarstvu. Jedan od uzroka propadanju slavonskih hrastika nesumnjivo je u nepravilnom postupku sa hrastovim sasto.jinama. Naša je prva dužnost, da u granicama mogućnosti što prije iutenzivišemo i racioiializujemo dosadanju zaista nisku produkciju naših šuma, pak da time podignemo preniski kamatnjak, što ga odbacuje naše šumsko gospodarstvo. Znajući to, nedavno je g. prof. l)r. J. Balen izdao gore spomenuto djelo. Sadržaj knjige prikazan je već ukratko u 12. broju prošlogodišnjeg »Š. L.«, a ja ću s obzirom na veliku važnost knjige biti slobodan, da se na nju osvrnem nešto opširnije. U predgovoru kaže pisac vrlo lijepo: »Ako ne možemo ostaviti svojim nasljednicima velike zalihe zrelih šuma, moramo im ostaviti što bolje uzgojene mlade sastojinc.« Zato u uvodu naročito naglašuje potrebu biološkoga znanja, poznavanja fiziološkoga odnosa između staništa i sastojine. U knjizi su u 7 poglavlja prikazani: I edafski faktori, 2. klimatski faktori, 3. njegovanje sastojina uopće, 4. prvi počeci prorede, 5. prorede u ranije doba, 6. intermediatne sječe i prorede u Americi. 7. značenje proreda uopće. Poznavanje e d a f s k i h i k 1 i m a t s k i h faktora je osnovka, na kojoj počiva opća nauka o uzgajanju šuma. Bez toga poznavanja nemoguće je racionalno njegovanje sastojina. J´e je faktore pisac prikazao u kratko i pregledno na osnovi najnovijih podataka nauke i literature. Edafski su faktori: opstojnost tla. mineralne soli, fizikalno stanje tla, biološke osobine tla i humus. Klimatski su pak faktori: ir.SOlacija i naoblaka, temperatura zraka, oborine, zračna strujanja, evaporacija. Treće poglavlje, . j e g o v a n j e sastoji n a, prikazuje rad u ranoj mladosti, zatim u već formiranoj sastojim, a to su već prorede. Njegovati sastojina znači »poduzimati sve one šumsko-uzgojne mjere, kojima je cilj održanje sastojine, kvalitativno i kvantitativno njezino unapređivanje, a koje stručnjak provodi u najviše slučajeva zahvatajući u sastojiuu počevši od njezinoga osnutka pa sve do konačnoga iskorišćavanja ili do osnutka nove sastojine na istom stanovištu«. »Pomaganje mlade sastojine jedna je od prvih zadaća šumara, jer prvi radovi u njegovanju sastojine imaju velikoga utjecaja na daljnji njezin razvoj.« »Njegovanje u ranoj mladosti sastoji se u prvom redu u pročupavanju, prozrači gustiša, što gotovo ne dolazi do izražaja. Do izražaja dolazi čišćenje ili sitna proreda.« Po mojem mišljenju trebalo bi diferencirati pojam »čišćenje« od pojma »sitna proreda«, jer su i radnje različite. Čišćenje je radnja točno određena s obzirom na materijal i na vrijeme odstranjivanja toga materijala, dok se to za proredu, bila ona sitna ili ne, ne može reći. Ja bih rekao »čišćenje, sittia proreda i proreda.« Istom u formiranoj sastojim´ dolazi do pravoga proredivanja, koje se obavlja na vrlo razne načine — već prema metodama proredivanja. Suština je raznih metoda * Vidi prošlogodišnji »Šumarski List«, str. 508. 25 |