DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1930 str. 18 <-- 18 --> PDF |
djeti sastojine stare od jedne godine pa sve do one godine starosti, kada — radi razgranjenog korijenja — već trpe štetu gospodarskim obrađivanjem zemlje. Među redove mladih biljaka sije se u nekoliko redova kukuruz ili zob, koji među mladim šumskim biljkama lijepo uspijevaju i donose obilan plod radi prvoklasnog boniteta tla. Sa područja vukovarskog vlastelinstva, gdje smo također bili lijepo pogošćeni, krenusmo pred veče istog dana preko Tovarnika vozom u Beograd, kamo stigosmo oko 10 h u veče. U susret nam je tu došao gosp. ing. A. Bogičević, šef šumske uprave u Pančevu. Ne zadržavajući se u Beogradu pođosmo lađom u Pančevo. Sutra rano u jutro krenusmo iz Pančeva do stanice Mramorak, gdje su nas dočekala gg. šumari od apatinske šumarske direkcije sa kolima, koja će nas prevesti na znamenite deliblatske pijeske. Za čitavo vrijeme našeg boravka na deliblatskim pijescima bili su nam tumači i pratioci gg. inžinjeri Franjo Asaj, Nikola Popović, Branko Petrović i Petar Valentić. Deliblatski pijesci obuhvataju općine Deliblato, Dubovac, Mramorak, Banatski Karlovac (Karlsdorf), Izbište i Kajtasovo. Površina šumskog erara na tim pijescima iznosi danas oko 25.000 hektara. Teren se deliblatskog pijeska iz ravnice valovito uzdiže u brežuljke, kako ih je vjetar stvarao. Nadmorska visina pojedinih brežuljaka kreće se između 75—194 m. Klima na deliblatskim pijescima je topla i suha, a prelazi i u skrajnost. Na osnovi 17-godišnjih opažanja ustanovljeno je, da je srednja godišnja temperatura 11.4° C. To je svakako anormalna pojava, jer je ta srednja godišnja temperatura gotovo za 7" C veća, nego na mjestima iste geografske širine. Maksimalnu temperaturu zabilježili su prošle godine sa 61° C. Prosječna množina godišnjih oborina iznosi 690 mm. U ovim krajevima duva najviše poznata košava, koja dolazi sa rumunjske strane odnosno od Crnog mora. Košava duva najviše u proljeće, u mjesecu travnju. Tada upravo do nevjerojatnosti osuši proljetne kulture i nanosi ogromne štete. Baš iz toga razloga pokazala su se jesenska pošumljavanja znatno uspješnijima od proljetnih, a uz to se bolje iskoriste i jesenje oborine. Glavne vrsti drveća, koje na pijescima dolaze jesu: bagrem (Robinia pseudacacia), crna topola (Populus nigra), bijela topola (Populus alba), kanadska topola (Populus canadensis), jablani (Populus pyramidalis, Populus canescens), crni bor (Pinus austriaca). Smjesa, u kojoj pojedine vrste pridolaze, jest: bagrem 64%, topole 33%, bor 3%. Osim toga ima na pijescima raznih vrsti grmlja i posebne flore. U najpovoljnijem se stanju nalaze danas one sastojine, koje su podignute prije 30 god. Najljepše su sastojine bagrema. Bagrem se uopće pokazao kao vrst, koja najbolje uspijeva na onom terenu. Jedina je neprilika u tome, što sastojine bagrema ne popravljaju tlo, nego ga naprotiv vrlo iscrpljuju. Kako bagrem duboko prodire u tlo, vidi se po tom, da je iskopano korijenje akacije imalo duljinu od 80 m. Čini se, da je crni bor bolji od akacije, jer popravlja tlo. Najstarija sastojina akacije na pijescima stara je 30 godina. Poprečna debljina stabala u toj sastojini iznosi 30 cm, dok je visina srednjega stabla 25 m. 16 |