DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1930 str. 15 <-- 15 --> PDF |
profesori Dr. D. Nenadić i Dr. A. Petračić poveli potporom M. Š. i R. slušaoce V. semestra u šume udaljenijih naših istočnih krajeva. Čitava ekskurzija trajala je 8 dana. Pošli smo iz Zagreba dne 28. juna u 23.25 sati naveče. Prvi cilj našega puta bile su stare slavonske šume Brodske Imovne Općine. U Vinkovce stigosmo u 5.10 u jutro i nakon pola sata čekanja krenusmo u elitne stare hrastove šume na području šumske uprave Rajevoselo. U Vinkovcima nam se pridružio taksator rečene imovne općine g. ing. D. Brnjas, koji nam je putem tumačio objekte, kroz koje smo prolazili. Uz čitavu prugu Vinkovci—Drenovci šume su uglavnom hrastove. Na željezničkoj stanici Vrbanja opazili smo skladišta topolovih trupaca, za koja nam je rečeno, da su određena za tvornicu šibica u Osijeku. U prijašnje vrijeme bile su ovdje velike pilane, koje su iskorišcavale stare hrastove šume Krajiške investicionalne zaklade i prerađivale drvo. Danas je posvuda u tim krajevima uz željezničku prugu mlada hrastova šuma. Gospoda šumari, koji su nas putem pratili, upozorili su nas, da na suhom terenu dolazi u ovim krajevima sporadički lipa, a mjestimično je ima čak i na vlažnom terenu među hrastovima. Lipovina se dosta dobro prodaje. Upotrebljava se za furnir, za kutije od cikorije i od šibica, a — radi mekoga drveta — dosta također kao materijal za igračke. Došavši na stanicu Drenovce, gdje nas je dočekao šef šum. uprave Rajevo selo g. ing. V. Strepački, odmah smo stupili u stare hrastove sastojine, koje leže tik želj. stanice. To su na daleko poznate šume Trizlovi i Radiševo, gdje se danas nalaze najljepši ostaci starih naših hrastovih šuma. Stabla su u njima prvoklasna i vrlo visoka. Drvo je tih hrastova osobito lakoradno i radi toga čuveno po cijelom svijetu. Nakon toga razgledali smo hrastove sastojine, koje se nalaze u »predzabrani«. To su pleterom ograđeni oveći kompleksi starih sastojina sa svrhom, da se blagu zapriječi u njima paša. Potom pređosmo u jednu već pomlađenu sastojinu. U njoj su pomiješani hrast, topola, lipa, klen i grab. Čitava je ta sastojina vanredno gusta, još bez prorede, stara 20 godina. Po našem mišljenju moralo se u toj sastojini provesti čišćenje, to više, jer je na vrlo plodnom tlu već dosta odrasla. Odatle smo na povratku prema željezničkoj stanici prošli preko nedavno posječenih površina. Opazili smo, kolikom su pažnjom sječena i obarana stabla. Panjevi se gotovo niti ne zapažaju, jer vire jedva iznad zemlje. Na mjestima, gdje naravno pomlađenje nije pošlo za rukom, naročito radi prevelike vlage, zasađene su biljke amerikanskog jasena. Boravak u slavonskoj šumi učinio je na svakoga od nas golem utisak. Mnogi smo naime po prvi puta u životu imali prilike, da se divimo ovako velebnom djelu prirode. Sjetismo se tom prilikom i naših šumara književnika, koji u svojim-djelima ovjekovječiše ljepotu slavonske šume. Svi smo osjećali duboku zahvalnost onima, koje su nam omogućili, da pogledamo ono, što našim mlađima možda već za vrlo kratko vrijeme ne će biti moguće vidjeti. Poslije podne oko 2 h krenusmo nakon ručka, što nam ga je gostoljubivo priredila imovna općina vlakom natrag za Vinkovce. Tu se zadržasmo vrlo kratko vrijeme, u kom pregledasmo grad i odmah krenusmo za Vukovar. Iz voza izađosmo nekoliko stanica prije Vukovara, 13 |