DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1930 str. 14 <-- 14 --> PDF |
rišćavanjem svojih šuma. Treba urediti pitanje šumske paše, koja kod nas mnogo smeta vođenju valjanog šumskog gospodarstva, treba izgraditi šumska prometala, treba također isključiti utjecaj neodgovornih šumskotrgovačkih lica na sječu naših šuma. Taj utjecaj dovodi naime do prekomjerne sječe tih šuma, s kojom je g. M a đ a r e v i ć toliko simpatizovao i preporučivao je, a koja je dovela i do poznatih šumskih afera. Osim toga stvarat će se nova šumarska politika uvađanjem stalnosti za šumarsko osoblje u njegovoj službi na pojedinim upravama i uklanjanjem mogućnosti, da se — kao dosada — sa sudbinom šumarskog osoblja igraju ne samo političari, nego i šumski trgovci, njihovi skribani i t. d. Iz svega ovog izlazi, da g. Mađarevi ć nije imao pravo, kad je svojim kolegama u javnosti porekao znanje o uzgajanju šuma i samo njima pripisao krivnju za sušenje hrastovih šuma, pak ih pozvao na opravdanje. Takav način pisanja zaslužuje oštru osudu stručnih krugova. Povodom toga pisanja održali su na dan 15. decembra prošle god. članovi glavne uprave Jugoslavenskog šumarskog udruženja, koji su toga dana imali odborsku sjednicu, zajedno sa šumarskim činovnicima, koji stanuju u Zagrebu, sastanak u Šumarskom domu, na kom su odbili u ime svih naših šumara neosnovane napadaje g. Mađarevi ć a. Q. Mađarević , koji je također prisustvovao tome sastanku, izjavio je u svom opravdanju, da je ovom članku bila glavna svrha, kako bi pobudio interes kolega šumara za čitanje i studiranje novijih naših šumarskih djela kao i za intenzivniji rad u šumi. Priznaje, da takovom radu manjkaju nužni preduvjeti (dovoljni putni troškovi, manje šumske uprave i čuvarski srezovi), no stvar je državne šumarske politike, da te preduvjete stvori. Ovo opravdanje međutim nije ni izdaleka dovoljno, da bi moglo ispričati g. M. a đ a r e v i ć a za ovakove napadaje na svoje kolege. Ono je to tim manje, što je i on sam svojim pisanjem mnogo doprineo tome, da se naše šume u zadnjem deceniju sijeku prebrzo, pak stoga na štetu i dotičnih šumovlasnika i države kao cjeline. Résumé. Dans cet article bien fondé et écrit comme une réplique a un article de M. Mađarević paru dans le »Drvotržac« No 35 de 1929 sur les causes du dépérissement susdit, l´auteur condamne le traitement de ce probleme a la maniere bien légere de M. Mađarević. VLADIMIR BOSILJEVIĆ, ZAGREB: EKSKURZIJA ZAGREBAČKIH STUDENATA ŠUMARSTVA U NAŠE ISTOČNE KRAJEVE (UNE EXCURSION DES ÉTUDIANTS DE LA FACULTÉ FORESTIERE DE ZAGREB DANS NOS RÉGIONS ORIENTALES) Poznato je, da su veće studentske ekskurzije prijeka potreba, jer studenti upoznavaju na fakultetu samo teoretsku stranu šumarske nauke, koja im postaje kud i kamo privlačivija i lakša, kad se u prirodi vide metodi rada i njihovi uspjesi. Stoga su koncem minule škol. godine gg. 12 |
| ŠUMARSKI LIST 1/1930 str. 15 <-- 15 --> PDF |
profesori Dr. D. Nenadić i Dr. A. Petračić poveli potporom M. Š. i R. slušaoce V. semestra u šume udaljenijih naših istočnih krajeva. Čitava ekskurzija trajala je 8 dana. Pošli smo iz Zagreba dne 28. juna u 23.25 sati naveče. Prvi cilj našega puta bile su stare slavonske šume Brodske Imovne Općine. U Vinkovce stigosmo u 5.10 u jutro i nakon pola sata čekanja krenusmo u elitne stare hrastove šume na području šumske uprave Rajevoselo. U Vinkovcima nam se pridružio taksator rečene imovne općine g. ing. D. Brnjas, koji nam je putem tumačio objekte, kroz koje smo prolazili. Uz čitavu prugu Vinkovci—Drenovci šume su uglavnom hrastove. Na željezničkoj stanici Vrbanja opazili smo skladišta topolovih trupaca, za koja nam je rečeno, da su određena za tvornicu šibica u Osijeku. U prijašnje vrijeme bile su ovdje velike pilane, koje su iskorišcavale stare hrastove šume Krajiške investicionalne zaklade i prerađivale drvo. Danas je posvuda u tim krajevima uz željezničku prugu mlada hrastova šuma. Gospoda šumari, koji su nas putem pratili, upozorili su nas, da na suhom terenu dolazi u ovim krajevima sporadički lipa, a mjestimično je ima čak i na vlažnom terenu među hrastovima. Lipovina se dosta dobro prodaje. Upotrebljava se za furnir, za kutije od cikorije i od šibica, a — radi mekoga drveta — dosta također kao materijal za igračke. Došavši na stanicu Drenovce, gdje nas je dočekao šef šum. uprave Rajevo selo g. ing. V. Strepački, odmah smo stupili u stare hrastove sastojine, koje leže tik želj. stanice. To su na daleko poznate šume Trizlovi i Radiševo, gdje se danas nalaze najljepši ostaci starih naših hrastovih šuma. Stabla su u njima prvoklasna i vrlo visoka. Drvo je tih hrastova osobito lakoradno i radi toga čuveno po cijelom svijetu. Nakon toga razgledali smo hrastove sastojine, koje se nalaze u »predzabrani«. To su pleterom ograđeni oveći kompleksi starih sastojina sa svrhom, da se blagu zapriječi u njima paša. Potom pređosmo u jednu već pomlađenu sastojinu. U njoj su pomiješani hrast, topola, lipa, klen i grab. Čitava je ta sastojina vanredno gusta, još bez prorede, stara 20 godina. Po našem mišljenju moralo se u toj sastojini provesti čišćenje, to više, jer je na vrlo plodnom tlu već dosta odrasla. Odatle smo na povratku prema željezničkoj stanici prošli preko nedavno posječenih površina. Opazili smo, kolikom su pažnjom sječena i obarana stabla. Panjevi se gotovo niti ne zapažaju, jer vire jedva iznad zemlje. Na mjestima, gdje naravno pomlađenje nije pošlo za rukom, naročito radi prevelike vlage, zasađene su biljke amerikanskog jasena. Boravak u slavonskoj šumi učinio je na svakoga od nas golem utisak. Mnogi smo naime po prvi puta u životu imali prilike, da se divimo ovako velebnom djelu prirode. Sjetismo se tom prilikom i naših šumara književnika, koji u svojim-djelima ovjekovječiše ljepotu slavonske šume. Svi smo osjećali duboku zahvalnost onima, koje su nam omogućili, da pogledamo ono, što našim mlađima možda već za vrlo kratko vrijeme ne će biti moguće vidjeti. Poslije podne oko 2 h krenusmo nakon ručka, što nam ga je gostoljubivo priredila imovna općina vlakom natrag za Vinkovce. Tu se zadržasmo vrlo kratko vrijeme, u kom pregledasmo grad i odmah krenusmo za Vukovar. Iz voza izađosmo nekoliko stanica prije Vukovara, 13 |
| ŠUMARSKI LIST 1/1930 str. 16 <-- 16 --> PDF |
gdje nas je u zastupanju vlastelinstva grofova Eltz dočekao šumarski savjetnik g. V. Dojković sa ostalom gospodom šumarima. Naš cilj u ovim šumama bio je, da vidimo uspjehe šumsko-poljskog gospodarenja, koje se ondje odavno provodi. U tu smo svrhu posjetili šumu Dergaj. Ondje nam je održao g. savjetnik Dojković kratko predavanje o gospodarenju na ovom dobru. Iza toga poveo nas je do objekata, koji su za nas bili od važnosti. Od naravi na tim površinama pridolazi hrast i cer. Šumsko je tlo ovdje u svakom pogledu odlično i prikladno za poljoprivredu. Da se ipak uzgaja na njem šuma, razlogom je vrlo malen broj šuma u onom kraju. Prvih godina, dok su posađene biljčice još malene, obrađuje se tlo šumsko- poljskim gospodarenjem. Među redove biljaka, koji su jedan od drugoga udaljeni 2—5 m, sije se žito ili kukuruz. Šumsko-poljsko gospodarstvo naročito prija izvjesnim vrstama šum. kultura (crni orah), jer se na taj način tlo razrahljuje i time daje veća mogućnost pristupu vlage i uzduha u tlo. Iza toga pođosmo da razgledamo sastojine vrsti Juniperus virginiana, koju se ondje pokušalo kultivirati za industriju olovaka. Sastojine su kultivirane god. 1911. One ne će donijeti veliku korist, jer su pršljenovi grana odviše blizu, te je za tehničku upotrebu dotične sastojine potrebna odviše velika starost. Budući da su ove sastojine bile odviše rijetke, to su međuredovi bili zasađeni pitomim orahom. Ovaj je prošle zime pozebao, pak se sada te sastojine popunjuju akacijom. Neprilika je kod akacije u tom, što se vrlo nisko razrašljuje, te se mora pilom obrezivati. Akacija je posađena i u sastojinama vrsti Salix viminalis. Pokušaji sa Castanea vesca nijesu uspjeli, jer su se kesteni uvijek posušili. Smrekove sastojine dosta dobro uspijevaju i imadu lijep prirast. Izgleda međutim, da će one dosta rano oboljeti na crvenoj truleži — zbog neprikladnosti klime za njih. Smrekova stabalca prodaju se vrlo unosno kao božična drvca. Nakon toga zađosmo u čiste orahove sastojine, koje su nastale na taj način, da su na mjestu, gdje je prije bio rasadnjak, ostavljena pojedina stabalca. Te su sastojine sada poodrasle i slijedeće godine će se na 4—. metara prorijediti. Stabla pitomog oraha čiste se od donjih grana pilom, a rane, koje time nastaju, premazuju se katranom. Stanovita stabla su određena za t. zv. krošnjake — sjemenjake. Ona će rađati orasima za sabiranje, sadnju i prodaju. Druga se opet stabla krešu na taj način, da rastu čim više u visinu, te se očekuje, da će kod sječe i prodaje naplatiti sve troškove oko sadnje i uzgoja. Budući da se stabla u sastojim krešu na dva razna načina, to treba svakom stablu posvetiti naročitu pažnju. Imali smo zatim pril´ike vidjeti, kako se postupa sa mladim, još neprorijeđenim hrastovim sastojinama. Unaprijed se odrede stabla, koja će sačinjavati buduću sastojinu. Krošnjama se tih stabala nastoji dati slobodan razvitak, a potištena stabla služe svojim listincem za popravak staništa. Taj izbor stabala za sječu u dalekoj budućnosti nije siguran, jer je šuma živ organizam, koji se neprestano razvija, pa je zaista nesigurno unaprijed određivati stabla, koja će se sjeći u visokoj starosti. Obrani šuma od raznih štetočinja i zareznika posvećuje vlastelinstvo najveću pažnju. Mlade sastojine jasena mnogo napada Lytta vesicatoria, koja se tamani na taj način, da je radnici rano u jutro stresaju sa lišća na ponjave. Zatim ih dimom zaguše i suše na suhim mjestima, te 14 |
| ŠUMARSKI LIST 1/1930 str. 17 <-- 17 --> PDF |
tako osušene prodaju u ljekarničke svrhe. Jedan kilogram suhih babaka prodaje se po 70 dinara, pak tako njihova prodaja naplaćuje trošak sabiranja, j ´ ! Mnogo se truda i finansijskih sredstava ulaže u uništavanje gubara, te su u tome postignuti vanredno lijepi rezultati. Isprva su legla premazivana katranom pomoću četke na dugoj motci. To je imalo odličan uspjeh. No mazanje katranom bilo je preskupo, pa se prešlo na struganje legla. Kad je u to vrijeme g. prof. Petračić dokazao, da struganje ne koristi, jer se jajašca izlegu i na zemlji, to se odustalo od struganja i prešlo na premazivanje petrolejem. I taj način uništavanja gubarovih legla pokazao se kao vrlo dobar i uspješan. Te su preventivne mjere učinile, da se gubar već od god. 1922. nije ondje pojavljivao u većoj mjeri, dok su okolne državne i imovinske šume pretrpjele u to vrijeme goleme štete. Gusjenice od Cnethocampa processionea tamane se spaljivanjem na kori pomoću baklja. Nakon mnogih utisaka, koje smo toga dana primili, prevezli smo se kolima u Vukovar, gdje smo prenoćili. Sutradan krenusmo kolima prema šumi Jelaš. Put nas je zatim vodio do sastojina crnoga oraha, zasađenog u redovima, među kojima se u dva reda nalazi posađen cer i hrast. Vidjesmo, da većinom orah prevladava i potiskuje hrast i cer, premda su u isto vrijeme posađeni. Orah naročito brzo raste, ako se kroz nekoliko prvih godina tlo obrađuje šumsko-poljskim gospodarstvom. Dobra je odlika crnoga oraha, da je mnogo otporniji od zimske studeni nego pitomi orah. Crni je orah dobro izdržao onu veliku studen prošle zime. Njegovo drvo ne zaostaje po kvaliteti za drvetom pitomoga oraha. Stoga će i ove mlade sastojine, kad poodrastu, imati veliku vrijednost, možda veću i od hrastovine, jer će orahovo drvo biti vrlo rijetko, a stoga i skupo. U sastojinama crnoga oraha nastoje se odgojiti samo stabla, koja će biti što vrednija. Stoga se šume crnoga oraha obrezuju i čiste od grana pilom. Zato se nama, nenaviklim gledati takove šume, pričinja, da smo u kakovom voćnjaku ili parku, a ne u šumi. Sklop te sastojine nije potpun s razloga, što su redovi oraha ostavljeni daleko jedan od drugoga, jer se na taj način dobila zgodnija površina za obradbu šumsko-poljskim gospodarenjem. Zato su sada troškovi oko čišćenja veći. Sve radnje oko čišćenja vrše se u lipnju i srpnju, jer tada rana najlakše zacijeli. Ne valja vršiti čišćenje u proljeće ili u jesen, premda bi se to tada moglo obaviti sa manje troška. Razlogom velikoj prednosti uzgajanja crnoga oraha pred svima ostalim vrstama, pače i prema samom hrastu lužnjaku, leži u činjenici, da je on vrlo malo izvržen napadajima raznih šumskih štetnika. Lišće crnoga oraha oštećuje gusjenica vrste Lyrnanthria dispar i kornjaš Melolontha vulgaris, dok drvo napadaju gusjenice vrsta Cossus ligniperda i Zeuzera aesculi, no i ovi tek vrlo rijetko i u maloj mjeri. Za gorivo se drvo uzgaja ondje vrlo mnogo cera, koji se također dobro prodaje. Da se tim cerovim sastojinama poveća vrijednost uzgojem tehničkog drveta, to se cer sadi zajedno sa jasenom. Budući da cer znatno bržim rastom prerašćuje jasen, to se mora jasenu dati svjetla čišćenjem cerovih stabala oko njega. Pregledali smo također ovogodišnje sječine i mlade kulture, koje se još obrađuju šumsko-poljskim gospodarstvom. Imali smo priliku vi 15 |