DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1930 str. 11 <-- 11 --> PDF |
Prvi podaci o strukturi bukovih sastojina karaktera prašume potječu iz državnih šuma visokog Krša na Velikoj Kapeli. Prikupljao sam ih godine 1925. i 1926. prilikom opsežnih terenskih taksacionih radova u upravama Jasenak i Novi. Pojavljivanje zanimive binomske strukture u pogledu broja stabala u znatnijim nadmorskim visinama bilo je povodom, da sam čitav rad postavio na mnogo šire temelje, jer se pokazala potreba, da se u tom pogledu ispitaju i bukove nesječene sastojine nižih nadmorskih visina. Pošto takovih nema na Kršu, protegnut je čitav rad i na sastojine sredogorja, dakle izvan oblasti Krša. Time se posvetila najveća pažnja bukvi, koja se u državnim šumama zagrebačke Direkcije proteže unutar široke zone od 170 m nadmorske visine pa do alpske granice šume u Velikoj Kapeli — do kojih 1.500 m. Na području Direkcije Šuma u Zagrebu izvan oblasti Krša rukovodio sam u prošlim godinama brojne i opsežne stablimične procjene bukovih sastojina karaktera prašume u svrhu prodaje. U tim jednostavnim i na prvi pogled beznačajnim manualima procjene često leže skriveni dragocjeni, a neiskorišćeni podaci, koje samo treba valjano razraditi i izvesti iz toga logične zaključke. Stoga sam se kod ovog rada u znatnoj mjeri koristio tim procjenama.22 Njihova svrha — prodaja — jamči za kvalitet tih radova. Uz to znatan broj procijenjenih stabala jamči za pouzdanost izvedenih zaključaka. Na taj način, spajanjem podataka o bukovim sastojinama sredogorja s onima na visokom Kršu, obuhvaćena je bukova prašuma u čitavoj vertikalnoj zoni njenog rasprostranjenja, što je od posebnog značenja za opću valjanost zaključaka. Zbog preglednosti i sistematske obrade opsežnog osnovog materijala grupisana je i razrađena čitava građa na ovaj način: U prvom je redu proučavana struktura bukovih sastojina sredogorja, koje su u velikom opsegu stablimice procjenjivane. Taj je materijal ujedno dokumentovan znatnim brojem stabala, što je od povoljnog utjecaja na ispravnost zaključaka. Nakon toga prešlo se na ispitivanje strukture bukovih sastojina sa Krša na Velikoj Kapeli i Risnjaku. Počelo se dakle u niskim nadmorskim visinama, da bi se zaključilo s alpskom granicom bukove prašume. Nakon općih zaključaka o strukturi bukovih sastojina karaktera prašume prelazi se na istraživanje njihovog odnosa spram bukove preborne šume, što je također jedan od istaknutih ciljeva ovog rada. (Nastavit će se — A suivre). 22 Jedino su u slučaju šume Dikavac upotrebljeni realni i pouzdani podaci stablimične procjene iz godine 1911. (prema originalnim manualima). U svrhe komparacija položene su u šumi üarjevica (Moslavačka Gora) dvije samostalne primjerne plohe. 9 |