DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1930 str. 10 <-- 10 --> PDF |
raniji poredak. Zbog toga se i eventualni gubitak na broju stabala nastoji nadoknaditi bilo jačim prirastom temeljnica i masa susjednih stabala bilo pak porastom većeg broja mlađih individua na nastaloj praznini. ´Pored toga je kod najvećeg dijela ovih istraživanja upotrebljen znatan broj stabala, tako da eventualni i sporadički gubici iščezavaju pred ogromnošću broja još preostalih individua. Zbog toga i dobivene rezultate mogu smatrati dovoljno pouzdanima, tako da se može pretpostaviti, da bi odgovarali i potpuno nedirnutoj prašumi. Konačno i iz same pravilnosti dobivenih rezultata moći će se jasno razabrati, da li je riječ o intaktnoj prašumi dotično o sastojini prašumskog karaktera, u kojoj su vršene makar i neznatne sječe, koje ipak nisu bile u stanju, da bitno promijene osnovne strukturne osebine sastojine. Elementi strukture. Prvi i najosnovniji elemenat za proučavanje strukture sastojina svakako je broj stabala. To je ujedno i jedini faktor, koji se može ustanoviti izravno — rekli bismo: gotovo apsolutnom tačnošću. Broj stabala, kako u apsolutnom iznosu po jedinici površine tako i u pogledu relativnog odnosa pojedinih debljinskih stepenova i razreda, najosnovnija je funkcija za upoznavanje strukture neke sastojine. Svi ostali elementi strukture mogu se s manjom ili većom tačnošću izvađati iz ovog osnovnog podatka. Logični i najbliži izvod iz toga osnovnog elementa jesu zbrojevi temeljnica pojedinih stepenova, razreda i konačno čitave sastojine, koji su geometrijska funkcija prvog elementa, t. j . broja stabala i njihovih prsnih promjera. Izvjesnom broju stabala stanovitih prsnih promjera odgovara samo određen zbroj temeljnica, čiji se iznos ne može izmijeniti ni u kojem pravcu. Pošto zbrojevi temeljnica ovise ne samo o apsolutnom broju stabala, nego i o njihovom rasporedu na pojedine debljinske stepene. to padanje ili rastenje apsolutnog broja stabala ne mora izazvati analogan pokret i kod kružnih ploha. Zbrojevi temeljnica nam se stoga čine tromijim, manje pokretnim strukturnim faktorom od apsolutnog broja stabala. Daljnji elemenat strukture jesu obliko-visine ; pomoću njih i zbrojeva temeljnica može se lako ustanoviti i četvrti elemenat strukture, t. j . drvna masa kako pojedinih stepena i razreda debljine tako i čitave sastojine. Obratno, iz poznatih iznosa za M i G može se lakše izračunati i veličina hf. Svaki pojedini od tih elemenata — s izuzetkom oblikovisina — istraživat će se kako u apsolutnom iznosu po jedinici površine tako i prema relativnom učešću, t. j. prema međusobnom odnosu pojedinih debljinskih razreda. Na taj će se način raščlaniti struktura sastojine karaktera prašume na njene osnovne elemente, pa će time ujedno biti olakšano njeno proučavanje. Temeljni podaci. Čitav rad bazira na realnim temeljima mjerenja i brojenja stabala. Ti brojčani podaci pružaju osnovni materijal, koji je grupisan u ekvidistantne kategorije. Podaci su razrađivani načinom, koji je običajan kod procjene i uređivanja šuma. Prikazani su i grafički, jer je takav metod — pored jednostavnosti — i vrlo instruktivan. 8 |