DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1930 str. 10     <-- 10 -->        PDF

raniji poredak. Zbog toga se i eventualni gubitak na broju stabala nastoji
nadoknaditi bilo jačim prirastom temeljnica i masa susjednih stabala bilo
pak porastom većeg broja mlađih individua na nastaloj praznini.


´Pored toga je kod najvećeg dijela ovih istraživanja upotrebljen
znatan broj stabala, tako da eventualni i sporadički gubici iščezavaju
pred ogromnošću broja još preostalih individua. Zbog toga i dobivene
rezultate mogu smatrati dovoljno pouzdanima, tako da se može pretpostaviti,
da bi odgovarali i potpuno nedirnutoj prašumi.


Konačno i iz same pravilnosti dobivenih rezultata moći će se jasno
razabrati, da li je riječ o intaktnoj prašumi dotično o sastojini prašumskog
karaktera, u kojoj su vršene makar i neznatne sječe, koje ipak nisu
bile u stanju, da bitno promijene osnovne strukturne osebine sastojine.


Elementi strukture.


Prvi i najosnovniji elemenat za proučavanje strukture sastojina
svakako je broj stabala. To je ujedno i jedini faktor, koji se može ustanoviti
izravno — rekli bismo: gotovo apsolutnom tačnošću. Broj stabala,
kako u apsolutnom iznosu po jedinici površine tako i u pogledu
relativnog odnosa pojedinih debljinskih stepenova i razreda, najosnovnija
je funkcija za upoznavanje strukture neke sastojine. Svi ostali elementi
strukture mogu se s manjom ili većom tačnošću izvađati iz ovog osnovnog
podatka. Logični i najbliži izvod iz toga osnovnog elementa jesu
zbrojevi temeljnica pojedinih stepenova, razreda i konačno čitave sastojine,
koji su geometrijska funkcija prvog elementa, t. j . broja stabala i
njihovih prsnih promjera. Izvjesnom broju stabala stanovitih prsnih promjera
odgovara samo određen zbroj temeljnica, čiji se iznos ne može
izmijeniti ni u kojem pravcu. Pošto zbrojevi temeljnica ovise ne samo


o apsolutnom broju stabala, nego i o njihovom rasporedu na pojedine
debljinske stepene. to padanje ili rastenje apsolutnog broja stabala ne
mora izazvati analogan pokret i kod kružnih ploha. Zbrojevi temeljnica
nam se stoga čine tromijim, manje pokretnim strukturnim faktorom od
apsolutnog broja stabala.
Daljnji elemenat strukture jesu obliko-visine ; pomoću njih i zbrojeva
temeljnica može se lako ustanoviti i četvrti elemenat strukture, t. j .
drvna masa kako pojedinih stepena i razreda debljine tako i čitave sastojine.
Obratno, iz poznatih iznosa za M i G može se lakše izračunati
i veličina hf.


Svaki pojedini od tih elemenata — s izuzetkom oblikovisina —
istraživat će se kako u apsolutnom iznosu po jedinici površine tako i
prema relativnom učešću, t. j. prema međusobnom odnosu pojedinih
debljinskih razreda. Na taj će se način raščlaniti struktura sastojine
karaktera prašume na njene osnovne elemente, pa će time ujedno biti
olakšano njeno proučavanje.


Temeljni podaci.


Čitav rad bazira na realnim temeljima mjerenja i brojenja stabala.
Ti brojčani podaci pružaju osnovni materijal, koji je grupisan u ekvidistantne
kategorije. Podaci su razrađivani načinom, koji je običajan kod
procjene i uređivanja šuma. Prikazani su i grafički, jer je takav metod


— pored jednostavnosti — i vrlo instruktivan.
8