DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1929 str. 35 <-- 35 --> PDF |
To bi bile u kratko ideje i zaključci ovog djela. Samoj obradi materijala posvetio je pisac mnogo pažnje, koristeći se uz to opsežnom literaturom, naročito iz oblasti političke ekonomije. I makar je djelo mjestimice nejasno, ipak pretstavlja lijepu prinovu u stručnoj literaturi. Stil dosta težak. Dr. Ž. Miletić. Dr. Josip Balen: O proredama I., 222 stranice, sa 38 slika u tekstu. Zagreb 1929. Udžbenici iz pojedinih šumarskih disciplina, pa tako i iz Uzgajanja Šuma, ne mogu da sadržavaju vrlo opširan opis i prikaz raznih metoda gospodarenja. Zato su potrebne posebne knjige iz pojedinih dijelova tih disciplina. Uviđajući važnost valjane njege mladih sastojina izdao je ovih dana profesor beogradskog poljoprivrednog fakulteta Dr. .1 o s i p Bale n posebnu knjigu o prore dama šuma ili bolje — o njezi sastojina. Mi izdanje te knjige pozdravljamo tim više, što je pisac u njoj sakupio vrlo opsežno gradivo iz područja njegovanja šuma, lijepo ga svrstao i odlično prikazao. Pisac je gradivo knjige razdijelio u 7 poglavlja. U I. i II. poglavlju pod naslovom »Edafski faktori« i »Klimatski faktori« raspravlja pisac o ovisnosti uspijevanja stabala u šumama od momentanog sastava tla u fizikalnom i kemijskom pogledu i od raznih faktora klime. »Treba poznavati biologiju sastojina t. j . djelovanje prirodnih sila u šumi, da se mogu čišćenja i prorede valjano provesti.« U .. poglavlju pod naslovom »0 njegovanju sastojina uopće« raspravlja pisac o radu na njezi sastojina. Taj se rad sastoji: a) U njezi sastojina u prvoj mladosti do cea 20. godine njihove starosti, t. j . u čišćenj u sastojina od drveća, grmlja i ostalog bilja, što smeta uzrastu mladih biljaka, koje hoćemo da gojimo. Pisac kaže »ovo pomaganje mlade sastojine jedna je od prvih zadaća šumara, jer ovi prvi radovi u njegovanju sastojine imaju velikog utjecaja na dalii njezin razvoj.« b) U njezi već formiranih sastojina, a to su same prorede. U IV. poglavlju pod naslovom »Prvi počeci proreda« i u V. poglavlju pod naslovom »Prorede u novije doba« iznosi autor vrlo lijep historijski prikaz o počecima proreda u šumskom gospodarstvu, te o razvoju proreda do najnovijeg doba. Opisuje napose metode proreda, kako su ih u svojim djelima preporučivali najpoznatiji šumarski pisci, počam tamo od Duhamel du Monceau-a sve do proreda šumarskih pokusnih postaja, do slobodnih proreda (Heck, Salisch) i do preborne prorede (Borggreve). Tu su među ostalim opisane prorede G. L. Hartiga, Cotte, Andréa, Liebicha, Seebacha, ......, Burckhardta, Grabnera, Fischbacha, Gayera, francuske prorede, danska proreda, Kraftova proreda i druge. U VI. poglavlju opisuje autor njegu sastojina (čišćenje i prorede), kako se vrši u Americi. U ´VII. poglavlju osvrće se pisac posebno na razne metode i prijedloge o proredama. Autor knjige, naš vrlo aktivni i poznati radnik na polju šumarstva, pokazao se u ovom djelu vještim piscem, koji — uz opsežno poznavanje stručne literature mnogih svjetskih jezika, koju je i u ovoj knjizi upotrijebio i naveo — vlada lijepim stilom i dikcijom. Prof. Dr. A. Petračić. Ing. Lj. Marković — Ing. M. Manojlović: Sušenje hrasta lužnjaka u šumama Hrvatske i Slavonije. Beograd 1929. Autori u glavnom prikazuju, kako je učinjena pogreška u uzgoju mladih slavonskih šuma, da se nije smjelo protežirati čisti hrast, da nije trebalo držati te sastojine u tako gustom stanju. Krošnje stabala da su odviše slabo razvijene, stabla da su slaba i neotporna. Autori naglašuju, da je trebalo u tim sastojinama provadati visoke, francuske prorede. Zraka i svjetla da treba da imade svaka pojedina krošnja. Po mišljenju autora ne bi bilo došlo do katastrofa 508 |