DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1929 str. 34     <-- 34 -->        PDF

davanje pod zakup, jer je teško dovesti u sklad interese obaju ugovarača. Naposljetku


i osiguranje, koje inače ima veliku važnost u privrednom životu, rijetka je pojava u


šumskom gospodarenju.


Pošto je istakao osebujnost šumarske privrede i njen antikapitalistički duh, kojim


se razlikuje od ostalih privrednih grana kapitalističke proizvodnje, autor traži razloge


za to. Nalazi ih više i svrstava ih u tri grupe. To su:


1. Tehničk e osobine . Gospodarenje je vezano na izvesne prostore. Produkcija
traje dugi niz godina, pa ju je teško ubrzati. To bi se donekle moglo postići
izborom racionalnog metoda pošumljenja i uzgoja sastojina. Popravka uslova produkcije
teško je provediva i sporo dolazi do izražaja (drenaže, odvodnje). Nedostaje
objektivno mjerilo za određenje zrelosti produkta. Produktima nedostaje karakter
»tipa«, koji je u poljoprivredi i industriji poznat i tražen. Pridolaze k tome nedostaci
u pogledu poznavanja zakona kauzalnosti, ekstenzivnost u pogledu upotrebe rada i
konačno razlike u stojbinama.
2. Osobine gospodarenja. Naročito spada ovamo poseban značaj drvne
mase, koja se može smatrati gotovim produktom, a i kapitalom za daljnju produkciju.
Izbor ophodnje zavisi o gospodarskim momentima. 0 njoj ovisi i visina kapitala —
drvne mase, koja se mora podržavati u produkciji. Zatim dolazi teško diferenciranje
između kapitala i njegovih kamata, teškoća pri određivanju prirasta, zamršena procjena
vrijednosti u novcu, kolebljivost vrijednosti drvne mase i njena ovisnost o
cijenama drveta. Ova ne ovisi o troškovima proizvodnje, već se upravlja prema mjestu
potražnje. Cijene u većini slučajeva ne ovise o troškovima racionalnog uzgoja, nego
o okupacij i — dovozu drveta iz zemalja s obiljem drveta: iz prašuma malene ili
gotovo nikakove vrijednosti.
3. O s t a I e osobine . Konzervatizam šumarske privrede ne odgovara spekulativizmu
kapitala. Ima imponderabilija, koja proizlaze iz samog posjedovanja šume
(izvjesne lične udobnosti). Servituti, politički utjecaji.
Nakon svih tih konstatacija pisac nastoji da utvrdi, koji su to ciljevi, koji djeluju
u ovoj grani privrede i opravdaju je sve i pored nedovoljnog staranja o principu
sticanja. Ti ekstremni ciljevi u šumarskoj privredi bili bi ovi:


1. Čisto prirodno-naučna orijentacija (naturgesetzliche Orientierung).
2. Čisto privatno-ekonomska orijentacija i
3. čisto narodno-gospodarska orijentacija.
Proučavajući svaku od ovih orijentacija dolazi do zaključka, da šuma ima izuzetan
položaj u sistemu narodne privrede. Prihvaća Endresovo gledište »da je drvo
najdragocjenija sirovina na svijetu, jer su za njegovu produkciju potrebni dugi periodi
vremena«. Produkcija drveta je u opštem interesu, pred kojim treba do izvjesne mjere
da ustuknu interesi pojedinaca. Takovo univerzalističko shvatanje otupljuje oštricu
ekstremnog kapitalističkog razvoja, pa ono ujedno zaglađuje protivnosti u ciljevima
pojedinih orijentacija. Pravo riješenje leži u sintezi ovih ciljeva, a zadatak je subjektivne
ocjene, da se odredi, kojim će se putem poći.
I pored zaključka, da šumska privreda nije pogodan teren za rad i razvoj kapitalističkih
metoda rada, pisac ipak ne sumnja u to, da će se principi racionalizacije
i ispitivanja rentabilnosti jednom udomaćiti i u šumarstvu. Bilanciranje, prilagođeno
ciljevima i potrebama šumarske privrede, omogućit će uvađanje i takovih metoda rada.
Tekovine individualističkih nastojanja ekonomskog racionalizma proradiće u interesu
k o I e k t i v n o s t i.
Svoja izlaganja zaključuje pisac Endresovim riječima, da za šumarsku privredu
treba ljubavi i odgoja naroda, što se ne da postići nikojim zakonom. Dužnost je šumara,
da porade oko jačanja te svijesti.


507