DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1929 str. 33     <-- 33 -->        PDF

Pokrenuta je tema i zbog toga zanimiva, što šumsku privredu dovada u vezu
s kapitalom i kapitalizmom — sve pojmovima, koji su i u životu i nauci različito
shvatani i tumačeni. Pisac prihvaća Sombartovu definiciju kapitalizma kao gospodarskog
sistema, pod kojim razumijevamo onakovu saobraćajno-gospodarsku organizaciju,
kod koje sudjeluju u pravilu dvije razne grupe. U jednu od njih ubrajaju se subjekti,
koji raspolažu sretstvima potrebnim za produkciju i koji ujedno upravljaju preduzećem.
Druga, to su objekti, koji nemaju vlastitog kapitala, ali zato unajmljuju svoju
radnu snagu. Obje te grupe, povezane tržištem, rade zajedno. Cijela je organizacija
rukovođena ekonomskim racionalizmom, a u cilju s t i c a n j a. Ekonomski
racionalizam pretpostavlja rad smišljen i organizovan po izvjesnoj osnovi (Planmiissigkeit),
pravilan izbor radnih metoda i tačno knjigovodstvo pojedinih faza i konačnog
rezultata rada. Taj racionalizam tehnike i rada treba da se neprestano usavršuje.


Preduzeće je karakterističan oblik kapitalističkog gospodarenja. Ono je apstraktna
jedinica gospodarenja — radnja, a svrha mu je sticanje. Da bi cijeli problem
potpuno obuhvatio, pisac letimice ukazuje na velike promjene, koje je kapitalistički
način proizvodnje prouzročio u zanatstvu i industriji. Doveo je do tipa velikih
preduzeća — tvornica, a s time u vezi i do socijalnog p r e g r u p i s a v a n j a,
čime su otvorena brojna pitanja savremenog života. U poljoprivredi kapitalizam već
nije mogao da dovede do tako zamašnih promjena, makar je i tu racionalizacija produkcije
u mnogome izmijenila dotadanje metode rada.


Prelazeći na ispitivanje odnosa u šumarstvu, autor konstatuje, da su savremeni
metodi rada — ekonomska racionalizacija — slabo primjenjivani u toj grani privrede,
pa ujedno nastoji da nađe razloge toj pojavi. Naglašuje, kako je šuma kao sretstvo
sticanja u mnogom bila diskreditovana ranijim kupoprodajama (u 19. vijeku) i da se
akcijska društva, kao posjednici šume, nisu mogla održati sve i pored eksploatacija,
koje su graničile s pustošenjem.


U nauci o zemljišnoj renti vidi nastojanje, da se i u šumarsku privredu unesu
principi kapitalističke proizvodnje. Ali ta nauka nije uspjela da u životu stvori oblik
preduzeća, koje bi analogno ostalim kapitalističkim preduzećima moglo da jasno izloži
rezultate svoga poslovanja. Djelovanje nauke o zemljišnoj renti iscrpljivalo se u određivanju
finansijske ophodnje. Određene ophodnje bile su često i suviše niske, što je
dovađalo do prebrzog iskorištavanja postojećih zaliha. Pa makar se te niske ophodnje
nisu održale, ipak se pokazalo, da neobazriva primjena kapitalističkih principa nije
bila od koristi po šumarsku privredu. Uz to su i dosadanji podaci, koji pokušavaju
da dokažu rentabilnost šumskog gospodarenja, slabe dokazne moći, što priznaje i sam
saski Landesforstmeister Rot h za saske tabele čistog prihoda. I makar je u šumarskoj
ekonomiji potreban smišljen rad za čitav niz godina unaprijed, to pored svega
toga čitava ta sistematizacija ne odgovara spekulativnom duhu kapitalističke proizvodnje,
koja se nerado vezuje za duži niz godina.


Isto je tako teško ocijeniti i računski dokazati prednosti izbora izvjesne metode
rada (izbor određenog načina prorede, razmaka biljaka pri sadnji, stanovitog načina
prirodnog pošumljivanja između više mogućih i t. d.). I samo bilansiranje uspjeha
gospodarenja teško je provedivo. Kombinovanje (horizontalno i vertikalno) šumskog
uređaja s industrijama, koje drvo prerađuju, teško je provedivo. Gdje je i došlo do
toga, bila je razlogom više briga oko sačuvanja raspoloživih kapitala, naročito u doba
inflacije, nego sama želja za sticanjem.


Princip potpune racionalizacije radnih metoda nije mogao da prodre u šumarsku
privredu. I specijalizacija produkcije, u industriji toliko raširena, premda nije toliko
bitna oznaka kapitalizma, nedostaje u šumarstvu gotovo potpuno. Odje postoji, odgovara
više pojedinim vrstama drveća (hrast) ili naročitim osobinama stojbine. Šuma
je nadalje nezgodan objekat za davanje kredita, pa bilo to i uz zalog. To vrijedi i za


506