DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 12/1929 str. 33 <-- 33 --> PDF |
Pokrenuta je tema i zbog toga zanimiva, što šumsku privredu dovada u vezu s kapitalom i kapitalizmom — sve pojmovima, koji su i u životu i nauci različito shvatani i tumačeni. Pisac prihvaća Sombartovu definiciju kapitalizma kao gospodarskog sistema, pod kojim razumijevamo onakovu saobraćajno-gospodarsku organizaciju, kod koje sudjeluju u pravilu dvije razne grupe. U jednu od njih ubrajaju se subjekti, koji raspolažu sretstvima potrebnim za produkciju i koji ujedno upravljaju preduzećem. Druga, to su objekti, koji nemaju vlastitog kapitala, ali zato unajmljuju svoju radnu snagu. Obje te grupe, povezane tržištem, rade zajedno. Cijela je organizacija rukovođena ekonomskim racionalizmom, a u cilju s t i c a n j a. Ekonomski racionalizam pretpostavlja rad smišljen i organizovan po izvjesnoj osnovi (Planmiissigkeit), pravilan izbor radnih metoda i tačno knjigovodstvo pojedinih faza i konačnog rezultata rada. Taj racionalizam tehnike i rada treba da se neprestano usavršuje. Preduzeće je karakterističan oblik kapitalističkog gospodarenja. Ono je apstraktna jedinica gospodarenja — radnja, a svrha mu je sticanje. Da bi cijeli problem potpuno obuhvatio, pisac letimice ukazuje na velike promjene, koje je kapitalistički način proizvodnje prouzročio u zanatstvu i industriji. Doveo je do tipa velikih preduzeća — tvornica, a s time u vezi i do socijalnog p r e g r u p i s a v a n j a, čime su otvorena brojna pitanja savremenog života. U poljoprivredi kapitalizam već nije mogao da dovede do tako zamašnih promjena, makar je i tu racionalizacija produkcije u mnogome izmijenila dotadanje metode rada. Prelazeći na ispitivanje odnosa u šumarstvu, autor konstatuje, da su savremeni metodi rada — ekonomska racionalizacija — slabo primjenjivani u toj grani privrede, pa ujedno nastoji da nađe razloge toj pojavi. Naglašuje, kako je šuma kao sretstvo sticanja u mnogom bila diskreditovana ranijim kupoprodajama (u 19. vijeku) i da se akcijska društva, kao posjednici šume, nisu mogla održati sve i pored eksploatacija, koje su graničile s pustošenjem. U nauci o zemljišnoj renti vidi nastojanje, da se i u šumarsku privredu unesu principi kapitalističke proizvodnje. Ali ta nauka nije uspjela da u životu stvori oblik preduzeća, koje bi analogno ostalim kapitalističkim preduzećima moglo da jasno izloži rezultate svoga poslovanja. Djelovanje nauke o zemljišnoj renti iscrpljivalo se u određivanju finansijske ophodnje. Određene ophodnje bile su često i suviše niske, što je dovađalo do prebrzog iskorištavanja postojećih zaliha. Pa makar se te niske ophodnje nisu održale, ipak se pokazalo, da neobazriva primjena kapitalističkih principa nije bila od koristi po šumarsku privredu. Uz to su i dosadanji podaci, koji pokušavaju da dokažu rentabilnost šumskog gospodarenja, slabe dokazne moći, što priznaje i sam saski Landesforstmeister Rot h za saske tabele čistog prihoda. I makar je u šumarskoj ekonomiji potreban smišljen rad za čitav niz godina unaprijed, to pored svega toga čitava ta sistematizacija ne odgovara spekulativnom duhu kapitalističke proizvodnje, koja se nerado vezuje za duži niz godina. Isto je tako teško ocijeniti i računski dokazati prednosti izbora izvjesne metode rada (izbor određenog načina prorede, razmaka biljaka pri sadnji, stanovitog načina prirodnog pošumljivanja između više mogućih i t. d.). I samo bilansiranje uspjeha gospodarenja teško je provedivo. Kombinovanje (horizontalno i vertikalno) šumskog uređaja s industrijama, koje drvo prerađuju, teško je provedivo. Gdje je i došlo do toga, bila je razlogom više briga oko sačuvanja raspoloživih kapitala, naročito u doba inflacije, nego sama želja za sticanjem. Princip potpune racionalizacije radnih metoda nije mogao da prodre u šumarsku privredu. I specijalizacija produkcije, u industriji toliko raširena, premda nije toliko bitna oznaka kapitalizma, nedostaje u šumarstvu gotovo potpuno. Odje postoji, odgovara više pojedinim vrstama drveća (hrast) ili naročitim osobinama stojbine. Šuma je nadalje nezgodan objekat za davanje kredita, pa bilo to i uz zalog. To vrijedi i za 506 |