DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 12/1929 str. 23 <-- 23 --> PDF |
jak vjetar, koji odnosi sa sobom i ono malo zemljišnog pokrivala, ako je zemlja bez snijega. Time ogoljava i onako mršavo kraško tlo. Radi toga je ovaj vjetar veoma štetan po krajeve krša. Da je »bura« leden vjetar i vehementne snage, uzrok je u tome, što se za vrijeme zime i onako već studene mase zraka iz ruskih stepa i mađarske ravnice dižu u visinu, da onda — odbijajući se o vrhove visokih Karpata i bosanskih planina — dobiju u svome strujanju još jaču snagu spuštajući se u niže položene krajeve krša i povećavajući studen odnosno snizujući temperaturu, koja u glavnom ima utjecaja na rasline krša. Pod utjecajem ovih dvaju klimatskih momenata, a s obzirom na orografski položaj krša i golijeti, možemo krš podijeliti u dvije zone. U prvu spada krš sa toplom klimom (Dalmacija, Primorje i južna Crna Gora), gdje je zima vrlo kratka i sa malo ili ništa snijega. Vegetacija u ovim južnim predjelima nastaje rano u proljeće, te radi toga ovdje uspijevaju biljke, koje mogu podnositi tropsku klimu — palme, oranće, čempresi i smokve. Zimsko doba — i ako dosta blago <-- poremeti često ledena bura ili na obalama Jadranskog mora »burin«, koji vjetrovi s obzirom na doba godine za ove krajeve imaju zle posljedice (isušavanja tla, umanjivanje rasta biljaka). Inače je za ove krajeve najglavniji vjetar »široko«, koji je prema gornjem veoma blag i u ljetno doba vlažan i osvježujući. U drugu zonu spada umjereni pojas krša i golijeti. U ovom: predjelu duva u glavnom vjetar sjevernjak i sjeverozapadnjak, koji vjetrovi s obzirom na njihov nastanak u ledenim krajevima Rusije i mađarskih nizina bivaju osobito u zimsko doba veoma hladni i jaki, tako da znatno djeluju na snizivanje temperature. Ovi vjetrovi s golih brda i planina odnose sitne pahuljice snijega i smeću ih u zatvorene prostore sprječavajući svaki saobraćaj. Ovaj predjel zauzima sjeverno položene dijelove od 600 metara nadmorske visine do najviših vrhova gorja, s kojih se snijeg topi kasno u proljeće, te zbog toga i vegetacija zakašnjava, dočim se u južnim krajevima snijeg vrlo rano počne topiti i nastaje proljeće s blagom klimom i bujnim rastom. Njega pospješuje u glavnom spomenuti vjetar »široko« sa toplim proljetnim kišama djelujući na brzo topljenje snijega. Obilje vode u oba navedena predjela za vrijeme topljenja snijega u proljeće traje radi orografskog sastava i poroziteta tla vrlo kratko vrijeme. Kao karakteristika krša i golijeti nastaju rane suše i bezvidni potoci i rijeke. Radi pomanjkanja vode biljke u rastu jako trpe i to baš u vrijeme kad je inače najbujnija vegetacija. II. UZROCI I POSLJEDICE NASTAJANJA KRŠA I GOLIJETI. Od najstarijih vremena pa čak do sadašnjice šumski kompleksi, u kojima su pojedine općine i sela imali pravo služnosti na drvarenjupaši, izlagani su bili nemilosrdnom pustošenju, da bi se na što lakši način došlo do poljoprivrednog tla. Ovo se činilo bez obzira na to, što se tim »načinom gospodarenja« ogolijeva tlo sa svim nepreglednim zlim posljedicama u pogledu održavanja vegetacije na ovakovim zemljištima, da bi se na posljedku ovakova zemljišta nakon dvo- do trogodišnje žetve opet napustila i izvrgla zubu vremena, da ono dalje provodi svoje zle učinke, koji se posmatraju na brdima, dolinama i brežuljcima naše domovine. 496 |