DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1929 str. 22 <-- 22 --> PDF |
tla. Ono "je šupljikavo i krije u svojoj utrobi nebrojene rijeke, jezera i potočiće, što bi sve pri čvrstom sastavu tla moralo teći nad zemljom i u tom slučaju ne bi sastojine krša pružale onako žalosnu sliku, kako je danas pružaju. Napomenute ponornice izlaze van na podnožjima brda kao rijeke sa dosta jakim izvorima i pružaju u pustim krajevima krša jedinstvenu prirodnu ljepotu (Buna kod Mostara i vrelo Radobolje itd.). Osim ponornica uzrokuju oskudicu na vodi i vlagi zatvorene doline, u kojima se skuplja voda od vrela, potoka i oborina. Radi jakog pritiska na podnožje i radi šupljikavog sastava tla nalazi ta voda sebi prolaz kroz zemlju, te se za kratko vrijeme izgubi u ovim pustim krajevima, da se opet javi u obliku rijeka i jezera. (Zalomska rijeka u Nevesinju, Zeta u Crnoj Gori, Trebičnica, Lika u Dalmaciji itd.). Ako ovakove množine vode nemaju kuda otjecati, onda radi čvrstoće tla nastaju u nutrinji zemlje ili na površini njezinoj jezera stalne ili prolazne prirode — i to obično na uzvisinama gorja (Boračko jezero u Konjicu, Jezero u selu istog imena kod Uloga, Mostarsko blato na uzvisini kod Mostara itd.). Za vrijeme preobilnog pridolaska vode povodom jakih oborina prelije se voda iz korita jezera i natopi obližnja zemljišta. Ova urode nato obilnim plodom, osim u slučaju, da se ova iprirodna pojava desi u vrijeme, kad su polja već zasijana žitaricama. Onda obično za te krajeve nastaje oskudno prehrambeno stanje, (Hutovo polje, Popovo polje, Mostarsko blato itd.). Uređenje ovog stanja spada u pitanje melioracija, odnosno u zadaću hidrotehničara, ali pošumljivanje okolnih golih ploha služi kao regulator, da oborinska voda ne teče sa tih golih ploha najvećom snagom odnoseći i ono malo pokrivala u doline i ne dajući prilike, da se u dotičnim jezerima nakupi veća množina vode, nego što ona mogu u sebe primiti. Pošumljivanjem golih ploha ne ćemo biti u stanju množinu vode povećati, ali ćemo tim radom postići to, da će se voda u vrelima i potočićima dulje vremena zadržati i smanjivati oskudicu na vodi u krajevima našeg krša. d) Klima. Sasma je razumljivo, da vegetacija na kršu ovisi poglavito o klimatskim prilikama dotičnoga kraja. U pogledu same razdiobe krajeva krša s obzirom na klimu možemo kazati, da južno položeni krajevi Hercegovine, Dalmacije i Grne Gore iznad 1500 metara nadmorske visine imaju mediteransku (sredozemnu) klimu. Sjeverno položeni krajevi iznad označene nadmorske visine imaju naprotiv kontinentalnu klimu. Od Velebita preko Dinara planine, Bjelašnice na Zelengoru može se povući crta, od koje se prema sjeveru očituje više kontinentalna, a južno od ove linije mediteranska (sredozemna) klima. Što se tiče same kiše, ona je ekvinokcijalna i leži pod utjecajem ekvatorijalnih struja, osobito u krajevima ispod 1500 metara nadmorske visine. U glavnom imademo za krš dvije struje vjetrova. U južnim krajevima prevladava vjetar »široko«, a to je južni ili jugozapadni vjetar. U sjeverno položenim krajevima prevladava »bura« ili sjeverozapadni vjetar. »Široko« je vlažan vjetar i obično s njim dolazi kiša. On je za krajeve krša jedna blagodat, osobito ako duva u ljetno doba godine, kad prevladava jaka vrućina. »Bura« duva obično u zimi, te je suh i veoma 495 |