DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 12/1929 str. 19 <-- 19 --> PDF |
nicima drvne industrije i nastojati, da na izložbama u inostranstvu dođe do izražaja i kulturn i ra d našeg šumarstva; jer svetske izložbe imaju ne samo trgovački, već i reprezentativni karakter. Do sada su ti poslovi bili često poveravani osobama, koje nemaju nikakve veze sa šumarstvom i šum. privredom uopšte. 8. da se pruži prilika potrebnom broju šumarskih stručnjaka za naročitu specijalizaciju u ekonomsko-političkim disciplinama i za proučavanje prilika u šumsko-industrijskim i trgovačkim centrima u inostranstvu. Do sada se na žalost posvećivalo malo pažnje specijalizaciji u ovom području rada, premda bi to bilo potrebno barem za one, koji su pozvani, da daju smernice celokupno j šumarsko-privrednoj politici, dakle i šumsko-industrijskoj i šumsko-trgovačkoj, koje su međusobno i sa šum. produkcijom tako tesno vezane, da je štetno jednostrano vođenje ove politike za svaku granu zasebno i bez obzira na ostale. 9. da državna šumarska vlast uzme veću ingerenciju!, nego do sada, u otvaranju još zatvorenih šumskih kompleksa, jer se pokazalo teško stečenim iskustvom, da prepuštanje toga posla kupcu drveta vodi neminovno do nesuglasica i nepotrebnih trvenja, a državni fiskus biva često oštećen usled niskih cena za prodato drvo. 10. da se kod državnih šumskih preduzeća, koja prerađuju drvo, iznad fiskalnog interesa postavi u prvi red zahtev, da ta preduzeća — po modernom uređenju i savršenoj organizaciji svog poslovanja — služe za uzor okolišnim malim preduzećima, a osim toga da služe i nastavnim ciljevima. 11. da se s obzirom na veliku potrošnju drveta u seljačkom kućanstvu preduzmu od strane drž. vlasti potrebne mere za pretvaranje otvorenih ognjišta u moderne štednjake. U tu svrhu već je stavljana u budžet Ministarstva šuma i rudnika izvesna suma — neznamo s kojim rezultatom. Nema sumnje, da velika domaća potrošnja ogrevnog i grad. drveta uništuje godišnje veće mase drveta, nego celokupna šum. industrija, a velik deo toga drveta mogao bi se korisnije upotrebiti prodajom u inostranstvo. Od strane same šumske industrije potrebno je preduzeti sledeće mere: 1. da se u cilju pojeftinjenja proizvodnih troškova posveti potrebna pažnja modernoj organizaciji rada, intenzivisanju prerade i racionalizaciji, zatim kvalitativnom usavršavanju prerade i boljem iskorišćavanju sirovina ; 2. da se prestane sa sistemom, empirije, te da se i ova grana počne služiti napretkom moderne tehnike ; kod izbora personala da se u buduće polaže veća važnost na tehničku naobrazbu, jer je do sada ova bila zanemarena na korist trgovačke spreme; kod toga da se posveti veća pažnja apsolventima naših šumarskih fakulteta, na kojima se dosta opsežno predaju discipline iz celokupne šum. privrede (dakle i discipline šumsko-trgovačke i šumsko-industrijske naravi), pa su to danas jedin e visok e škole , koje daju naobrazbu za šumsku industriju i trgovinu ; 3. da se preduzmu sva potrebna sredstva, kako bi se što pre otupile oštrice u današnjoj borbi između pojedinih grupa u šumskoj industriji. Potrebna je hitna koncentracija snaga u cilju zajedničkog istupa protiv opasnosti, koja preti celokupnoj našoj drvnoj trgovini na svetskom drvnom tržištu. 492 |