DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1929 str. 14     <-- 14 -->        PDF

vidi se, da oko 85% izvoza ide u obliku sirovina i polufabrikata, dok se
na pr.,izrađenog- drveta izvozi tek nešto oko 4% od celokupnog izvoza
šumskih produkata.


Usled ove strukture umanjuje se konkurencijona sposobnost naše
izvozne trgovine, jer nam povoljna tržišta na Balkanu i Levantu oduzimaju
drugi, a osim toga pogoršava se u nepotrebnoj meri naš trgovački
bilans kroz uvoz raznih prerađevina. Tako smo na pr. 1928. god.
uvezli hartije i izrada od hartije za 205.5 mil. Din., od čega samo na hartijinu
masu otpada 33.4 mil. Din.,15 što je nerazumljivo kraj velikog
obilja naših smrkeovih šuma, ispresecanih gorskim potocima, gde
su dani svi uslovi za razvitak makar i primitivne industrije za produkciju
ovog artikla, a na štetu ogromnog broja malih pilana, koje ne mogu
da prosperiraju.


Što je rečeno za ovu vrstu šum. industrije, vredi i za mnoge druge,
koje bi mogle razviti uspešno delovanje u cilju kvalitativnog poboljšanja
našeg izvoza.


Iz svega, što je do sada rečeno, sledi, da izvoz naših šumskih proizvoda
ima veliku važnost za svetsko drvno tržište, ali nam predstoji
vrlo velik i naporan rad, ako mislimo da zadržimo i dalje tu poziciju.
!Pre nego nabrojimo sredstva, koja nam mogu pomoći u tom pogiedu,
potrebno je još istaći napred naglašenu važnost ovog izvoza za na š
unutrašnji ekonomski život. Tu je na prvom mestu naš
trgovinski bilans. Mi nemamo raspoloživih kapitala za plasiranje u
razna preduzeća i za davanje zajmova inostranstvu. Nemamo razvijene
mornarice ni za prevoz svojih izvoznih artikala, a kamo li za tuđe produkte.
Naš je turizam još u zametku i uprkos prekrasne morske obale
i prirodnih krasota u svim krajevima države još smo daleko od toga,
da očekujemo od prometa stranaca one prihode, što ih dobivaju neke
zapadne države. Usled toga naš platni bilans ima glavno uporišle u
aktivnosti trgovinskog bilans a. Tu su svi pogledi uprti
u zemljoradnju i šumarstvo.


Produkti zemljoradnje zavise o uspehu žetve . Zato dobra godina
znade iskazati rekordne cifre u izvozu pojedinih produkata, ali za nerodne
godine ti isti produkti gube svaku važnost za eksport. Tako se
1925. g. izvozi kukuruza za 2.055 mil. Din., a god. 1928. samo za 10 mil.
Din. Slično je i sa pšenicom, koja se u izvozu kreće s godišnjim iznosom
između 116 i 846 mil. Din. Kod izvoza šumskih produkata nema tako
velikih osiclacija, jer se glavni produkti, kako se vidi iz tab. .. izvoze
u približno jednakim količinama, a nejednakost u vrednosti, koja ni približno
ne pokazuje oscilacije kao kod zemljoradničkih produkata, ima se
svesti samo na oscilacije cena na svetskom drvnom tržištu. Stalnost u
izvozu i nezavisnost od raznih prirodnih faktora glavna je dakle odlika
produkata šumarstva. Zato je i razumljivo, da je od god. 1920.—1928.
izvezeno: pšenice za 3.397, jaja za 3.813, kukuruza za 5.180,
a građevnog drveta za 7.899 mil. Din.


Ako prema tab. IV. uporedimo izvoz svih šumskih produkata sa
celokupnim izvozom naše države, vidimo, da vrednost sveukupnog
izvoza šumskih produkata za prvih devet godina iznosi 11 milijardi
papirnih dot. 980 mil. zlatnih dinara. Time je pokrito preko jedne šestine


15 ......... ......... ......: .......... ...... ........ .. 1928. ....


487