DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 12/1929 str. 14 <-- 14 --> PDF |
vidi se, da oko 85% izvoza ide u obliku sirovina i polufabrikata, dok se na pr.,izrađenog- drveta izvozi tek nešto oko 4% od celokupnog izvoza šumskih produkata. Usled ove strukture umanjuje se konkurencijona sposobnost naše izvozne trgovine, jer nam povoljna tržišta na Balkanu i Levantu oduzimaju drugi, a osim toga pogoršava se u nepotrebnoj meri naš trgovački bilans kroz uvoz raznih prerađevina. Tako smo na pr. 1928. god. uvezli hartije i izrada od hartije za 205.5 mil. Din., od čega samo na hartijinu masu otpada 33.4 mil. Din.,15 što je nerazumljivo kraj velikog obilja naših smrkeovih šuma, ispresecanih gorskim potocima, gde su dani svi uslovi za razvitak makar i primitivne industrije za produkciju ovog artikla, a na štetu ogromnog broja malih pilana, koje ne mogu da prosperiraju. Što je rečeno za ovu vrstu šum. industrije, vredi i za mnoge druge, koje bi mogle razviti uspešno delovanje u cilju kvalitativnog poboljšanja našeg izvoza. Iz svega, što je do sada rečeno, sledi, da izvoz naših šumskih proizvoda ima veliku važnost za svetsko drvno tržište, ali nam predstoji vrlo velik i naporan rad, ako mislimo da zadržimo i dalje tu poziciju. !Pre nego nabrojimo sredstva, koja nam mogu pomoći u tom pogiedu, potrebno je još istaći napred naglašenu važnost ovog izvoza za na š unutrašnji ekonomski život. Tu je na prvom mestu naš trgovinski bilans. Mi nemamo raspoloživih kapitala za plasiranje u razna preduzeća i za davanje zajmova inostranstvu. Nemamo razvijene mornarice ni za prevoz svojih izvoznih artikala, a kamo li za tuđe produkte. Naš je turizam još u zametku i uprkos prekrasne morske obale i prirodnih krasota u svim krajevima države još smo daleko od toga, da očekujemo od prometa stranaca one prihode, što ih dobivaju neke zapadne države. Usled toga naš platni bilans ima glavno uporišle u aktivnosti trgovinskog bilans a. Tu su svi pogledi uprti u zemljoradnju i šumarstvo. Produkti zemljoradnje zavise o uspehu žetve . Zato dobra godina znade iskazati rekordne cifre u izvozu pojedinih produkata, ali za nerodne godine ti isti produkti gube svaku važnost za eksport. Tako se 1925. g. izvozi kukuruza za 2.055 mil. Din., a god. 1928. samo za 10 mil. Din. Slično je i sa pšenicom, koja se u izvozu kreće s godišnjim iznosom između 116 i 846 mil. Din. Kod izvoza šumskih produkata nema tako velikih osiclacija, jer se glavni produkti, kako se vidi iz tab. .. izvoze u približno jednakim količinama, a nejednakost u vrednosti, koja ni približno ne pokazuje oscilacije kao kod zemljoradničkih produkata, ima se svesti samo na oscilacije cena na svetskom drvnom tržištu. Stalnost u izvozu i nezavisnost od raznih prirodnih faktora glavna je dakle odlika produkata šumarstva. Zato je i razumljivo, da je od god. 1920.—1928. izvezeno: pšenice za 3.397, jaja za 3.813, kukuruza za 5.180, a građevnog drveta za 7.899 mil. Din. Ako prema tab. IV. uporedimo izvoz svih šumskih produkata sa celokupnim izvozom naše države, vidimo, da vrednost sveukupnog izvoza šumskih produkata za prvih devet godina iznosi 11 milijardi papirnih dot. 980 mil. zlatnih dinara. Time je pokrito preko jedne šestine 15 ......... ......... ......: .......... ...... ........ .. 1928. .... 487 |