DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 12/1929 str. 11 <-- 11 --> PDF |
postao problematičan.8 Naše drvno tržište dugo je vremena osećalo teškoće, nastale usled kolebanja valuta. Ove su teškoće dolazile ne samo od domaće valute, koja je uplivisala na proizvodne troškove, već u još većoj meri od stranih valuta, u kojima se prodavalo drvo, a to je bila u prvom redu lira i franc, franak. Na drugom mestu pokušao sam dokazati, kako su oscilacije ovih valuta pokraj ostalih poteškoća nepovoljno delovale na naš izvoz šumskih proizvoda.9 Iza stabilizacije spomenutih valuta, kojoj je predhodila stabilizacija domaće novčanice, nestalo je faktora, koji je i u inače već tešku atmosferu poratne trgovine uneo mnogo poteškoća i onemogućavao orijentaciju. Danas je situacija već mnogo bistrija, kalkulacija je olakšana i dok devize Paris i Milano pokazuju ravnu crtu, za to vreme i izvozna trgovina u punoj meri iskorišćuje konjunkturu i njezina krivulja ne pokazuje više onih nervoznih oscilacija, koje su bite karakteristične za vreme naglih i velikih valutnih diferencija. (Vidi diagram). Pokraj valute uplivisale su na izvoz šum. proizvoda još i prometne poteškoće, tarifni stavovi, carine, i trgovinska politika, o čemu je bilo detaljno govora u spomenutoj studiji o izvozu šumskih produkata i drugim publikacijama.10 Mnoge su od tih poteškoća u toku vremena uklonjene i danas se sve manje čuje tužba na te zapreke — ne samo kod nas, već i u drugim zemljama, gde su državne vlasti postepeno uklanjale s puta razne poteškoće dižući konkurencijonu sposobnost svojoj šumskoj industriji. Ostaju još poteškoće, koje se nedadu dekretirati, već su više manje u rukama same industrije ili su funkcija konstelacije prilika na svetskom tržištu. Tu dolaze u obzir tri faktora, o kojima zavisi rentabilnost poslovanja u ovoj grani privredne delatnosti. To su: tržna cena, šumska taksa i troškovi proizvodnje. Šumska trgovina može na prodajnu cenu uplivisati posredno, smanjujući ponudu (na pr. slučaj sporazuma Finske i Švedske radi ograničenja proizvodnje) ili određujući prodajne cene pojedinim sortimentima (na pr. slučaj s kartelom rumunjske drvne trgovine). Uopšte se može konstatovati, da se u zadnje vreme sve većma raspoznaju konture konce ntracijonih težnja u svetskoj drvnoj trgovini, što je došlo do izražaja i u referatima i zaključcima zadnje drvarske konferencije u B r a t i s 1 a v i.11 Kod nas ne samo da nije provedena koncentracija snaga radi zajedničkog istupa i obrane integralnih interesa šumske industrije i trgovine prema vani, već se baš u zadnje vreme pojaviše nemile borbe u šumskoj industriji, koje — barem za sada — onemogućuju bilo kakovu zajedničku akciju. 8 Dr. .. Kalbhenn : Die Bewegung der Holzpreise in Deutschland. 1924. p. 11 i 19. Dr. Max En dres: Handbuch der Forstpolitik. 1922. p. 583. 9 Ing. M. Marinović : Prilog proučavanju izvoza i uvoza šum. produkata. 1926. p. XLVII. Isti: The Effect of Currency on the Export of Forest Products. The Belgrade Economie Review. 1927. No 4. 10 Vid. o tom moje članke i rasprave iz god. 1925., 1926. i 1927. u listovima i revijama: ».........«, »Bankarstvo«, »La Revue économique de Belgrade« i »Narodna Šuma«. 11 Internationaler Holzmarkt No 104/106. —1929. 485 |