DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11/1929 str. 34 <-- 34 --> PDF |
J. L e n a r č i ć, V. V a s i ć, Dr. Baien, Dr. _ P e t r a č i ć, S. B o j i ć, S o 1 a r i ć, L j uš t i n a, B. S t a m e . k o v i ć, ü a č i ć, D r a j i ć, Duić, D u m i ć, P a š a 1 i ć, J. S i- m o . o v i ć i M a r k o v i ć. Osobito kod čitanja brzojava g. direktora u m. J. J e k i ć a nastaje živo pljeskanje. Prelazi se na drugu tačku dnevnoga reda: predavanja . 1. Predaje oblasni šumarski referent oblasti Mariborske g. nadsavjetnik tag. Urbas : »0 ekonomskoj i socijalnoj važnosti seljačkih šuma u Mariborskoj oblasti«. (Ovo vrlo interesantno predavanje biti će štampano zasebno u Šumarskom Listu. 0. u.) 2. Predaje g. direktor Ogulinske imovne općine g. Ing. Perušić : »0 gospodarskim odnosima u šumama visokog Krša u Zapadnoj Hrvatskoj«. Ekscerpt predavanja. Šumsko je gospodarstvo u visokom Kršu u sjevero-zapadnoj Hrvatskoj, osim manjega dijela u Gorskom kotaru, vrlo ekstenzivno. Znatni državni i komunalni šumski kompleksi u planinama Velike, Male Kapele i Velebita nemaju najpotrebnijih šumskih cesta, nemaju odgovarajućega broja preduzeća za preradu drveta, a naročito ne postoji svuda pravilan njihov razmještaj prema šumama. Zato je dosada iskorišćavan u glavnom najbolji materijal iz tih šuma. Preostale znatne prezrele sječive mase lošije su kvalitete i krajnje je (vrijeme, da budu u što kraćem vremenu iskorišćene. Iz tih je razloga vrijednost tamošnjih jelovih i bukovih šuma kudikamo manja od šuma u normalnijoj situaciji. Pitanja metoda uređivanja, vrsti uzgoja, produkcije uopće, način iskorišćavanja, akomodirati će se stanju i stepenu komunikacija i broju pilana. Zato je primarni zadatak stručnih lica, da živo i neprestano rade na tomu, da se iz investicionih .zajmova što veće svote izdvoje za izgradnju šumskih cesta ili da se eksploatacija šuma kombinuje sa istovremenom izgradnjom šumskih cesta, a na račun šumske takse, po točno utvrđenom programu za izgradnju cesta; da se novim zakonom o šumama osigura državnoj šumsko-upravnoj vlasti pravo, da ona odluči o takvom kapacitetu, a osobito o takvom smještaju novih preduzeća za industrijsku preradu drveta (pilana), kako će to diktirati kapacitet šuma, koje se imaju iskorišćavati, a bez štete za pilanara. Suština je predmeta dakle u tom, da se izgradnjom šumskih cesta smanji trošak za izvoz obloga drveta iz šume, jer izvoz najviše upliva na šumsku taksu; da se pravilnijim plasiranjem pilana, t. j . podizanjem pilana u neposrednoj blizini mjesta eksploatacije, skrati izvoz oblovine i prema tomu podigne intenzitet produkcije. Na taj će način znatno povećana šumska taksa u vremenu, razmjerno masama, amortizirati gradnju cesta i naprava za vodu. , Do toga mora doći uskoro^ i s tim će šumsko gospodarstvo tamošnjih krajeva ući u novu fazu svoga razvitka. ( Poslije predavanja predsjednik zbora prekida u 12 sati zborovanje i zakazuje nastavak za 15 sati. Nastavak zborovanja isti dan u 15 h poslije podne. Predsjeda nastavku zbora predsjednik Udruženja g. ing. Vi li m C m e 1 i k. Prije prelaza na dnevni red predlaže predsjednik, da slavna skupština odluči, gdje da se do godine održi skupština. Poslovni tajnik predlaže Ljubljanu , jer će se u Ljubljani do godine održati velika šumarsko-lovačka izložba. Kategorički je imperativ za svakoga šumara, da posjeti tu izložbu. Najpraktičnije je, da se zbor do godine održi u Ljubljani za vrijeme te izložbe. „; 458 |