DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1929 str. 28 <-- 28 --> PDF |
izgradnje prometala i pilana u slavonskim šumama kao i velike građevne djelatnosti u Evropi. Cijene naglo rastu. 3. Period rata (t. j . zatvorenih granica) i devalvacije od 1914. do 192& 4. Od 1922. dalje — period obnove i stabilizacije. Kada bismo produžili predratni tok grafikona, cijene postignute u god. 1928. nekako bi odgovarale cijenama, koje bi dalo produženje prosječne krivulje ispred rata, t. j . kao da uopće nije bilo rata. Ovo rastenje cijena hrastovim služi odlično.kao primjer za izračunavanje procenata prirasta skupoće. Ujedno ovo kretanje cijena kroz niz godina lijepo pokazuje, kako zamašniji historijski događaji djeluju bitno i na cijene drvetu, pa prema tome i na samo šum. gospodarstvo. Dr. N. N. Ing. Dr. J .H. Fiatscher: Handbuch des Sägebetriebes. Anlage, Einrichtung und Betriebstechnik der Sägeindustrie. Berlin, 1929. Nekad je cjelokupno znanje i poslovanje u šumskoj industriji i trgovini baziralo na empiriji. Viši personal dolazio je u tu struku mahom iza apsolviranja trgovačkih škola, a tehničko znanje pribavljao si praksom u šumskoj manipulaciji i u preduzećima. Niži personal pripravljao se za svoj poziv ponajviše samo empirijskim putem, prolazeći često kroz razne faze počam od običnog radnika. 0 kakvoj teoretskoj izobrazbi u tehničkom pogledu nije bilo ni govora. Istom u novije vrijeme pokazalo se, da i šumska industrija morj držati korak sa napretkom moderne tehnike, koja je u svim granama ljudskog rada izazvala veliki preokret. I u ovoj privrednoj grani došlo se do osvjedočenja, da je veliki problem pojeftinjenja produkcionih troškova u tijesnoj vezi sa tehničkim usavršavanjem prerade i sa organizacijom rada na racionalnoj osnovi. Kada je velik dio evropske drvne industrije iza rata zapao u krizu te su mnoga preduzeća obustavila ili barem ograničila produkciju, onda se i dotle konzervativna industrija uvjerila, da je jedini izlaz iz teškog položaja u brzoj promjeni dotadašnjeg sistema i u reorganizaciji poslovanja u pravcu promijenjenih prilika. Sve su oči bile uprte u Ameriku i nordijske države, gdje su se već i u šumskoj privredi pokazivali prvi rezultati mehanizacije, fordizacije, racionalizacije, intenzivisanja i drugih metoda modernog poslovanja. S time u vezi šumska industrija i trgovina pokazuje naročito u zadnjih deset godina nagli razvitak na svakom polju. Teoretskoj strani posvećuje se velika pažnja i u stručnoj literaturi pojavljuju se imena Hufnagla, Abelesa, Marcheta, Jauke, Lippmanna, Qillratha, Balca, Bouteillera, Ekman-Wesslena, Oakleafa, Razousa, Sieckmanna, Oxholma i dr., koji su za nekoliko godina obogatili ovu granu stručne literature mnogobrojnim edicijama na svim svjetskim jezicima. Osnivaju se niže i srednje stručne škole, a visoke šumarske škole kao jedini naučni predstavnici integralne šumarske privrede počinju posvećivati sve veću pažnju šumskoj trgovini i industriji osnivajući u tu svrhu zasebne katedre i institute, u kojima se proučavaju znanstveni metodi prerade drveta i prate svi momenti, važni za proučavanje konjunkture na svjetskom drvnom tržištu. Kod toga je igrao važnu ulogu momenat, da su danas visoke šumarske škole jedini zavodi za višu teoretsko-tehničku spremu onog personala, koji se kani posvetiti ovoj grani šum. privrede, a došlo se do spoznaje, da je i za stručno šumarsko osoblje važno poznavanje šumske industrije i trgovine, jer su ove grane sa šumarskom produkcijom još na mnogo mjesta tako tijesno vezane, da jednostranost i izolovanost u nastavi mora uroditi štetnim posljedicama u praktičnoj primjeni. Istom na višem stepenu napretka u šum. privredi može se pomišljati na diferencijaciju i specijalizaciju, uslijed čega kod nekih visokih šum. škola već vidimo dijeljenje šumarske nastave u odsjeke, kako je to već odavna uređeno na visokim tehničkim školama. Jedna od prvih visokih škola, koja je u punoj mjeri shvatila važnost nastave iz šumske trgovine i industrije za šumarski stručni personal, bila je bečka Bodenkultura, koja već odavna ima specijalnu katedru za šumsku trgovinu i industriju. Sada je pro 452 |