DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11/1929 str. 26 <-- 26 --> PDF |
MANJA SAOPĆENJA 0 UPLIVU ŠUME NA UMJETNOST I ZNANOST. U početku je čovjek živio u šumi. Tu je on stvarao kroz nizove godina i stoljeću prve svoje pojmove o životu, prirodi, materiji i božanstvu. Najbliža okolina ;— t. j . šuma — djelujući na prvoga čovjeka dala je duši njegovoj prve dojmove, predodžbe i pojmove. Da to uvidimo, dosta je razmotriti malo bit arhitekture. Svi hramovi raznih stilova nisu ništa drugo, do li izražaji različitog shvaćanja šume kao prvog, iskonskog hrama prirode. Zar stupovi korintski, jonski i dorski zajedno sa dotičnim svodovima ne predočuju zapravo šumska stabla, koja nose na sebi šumske svodove — krošnje? Antikni stupovi i svodovi pokazuju dušu čovjeka, koji je već napustio šumu. Nizovima godina iskristalizovali su se pojmovi stabala u neke sasvim zasebne i bistre geometrijske forme. Ostali su samo glavni, temeljni oblici šume. Kod gotike je to drugačije. Došli su barbari iz šuma, provalili u rimsko carstvo, donijeli sa sobom novih, još svježih pojmova o šumi i njenoj konstrukciji. Zato se gotski stupovi, a još više gotski svodovi, i približuju jače stvarnoj konstrukciji šume, nego što je to kod antike i renesanse. Šuma je dakle dala čovjeku osjećaje monumentalnosti. Ona je praiskonska majka arhitekture. Najvažniji su pronalasci svih vjekova, otkako postoji čovjek, svakako kru g (točak, kolo) i pravac . Krug dotično točak omogućio je čovjeku, da lako pomiče predmete s jednog mjesta na drugo. On je zapravo omogućio kopneni saobraćaj i međusobno upoznavanje ljudi. On je prema tome u mnogim smjerovima omogućio nagli razvitak kulture. Zar možemo zamisliti današnju kulturu bez kruga i njegovih svojstava? Ne jure li kola, vozovi i automobili na točkovima? Ne znači li pravac najkraći put iz mjesta u mjesto i prema tome uštednju u svakom pogledu? Na pojmovima kruga i pravca može se iskonstruisati ne samo čitava geometrija, a po njoj i matematika, već i čitava današnja civilizacija i kultura. A gdje je upoznao .čovjek prvi puta pojmove pravca i kruga? U šumi. Gledao je godinama pravna, visoka debla — i nastalo je poimanje pravca. Qledao je opsege i presjeke stabala — i upoznao je krug. Koluti debla ´bili su mu prvi točkovi. Na pojmu pravca i kruga izgrađen je prvi početak geometrije, na geometriji pak stvoreni su prvi temelji matematike. Tako je šuma i praiskonska majka matematike. Dr. N. Neidhardt. SJEVEROAMERIČKE SJEDINJENE DRŽAVE I ŠUMARSTVO. Dana 22. maja 1928. potpisao je predsjednik U. S. A. zakon, po kome se stavljaju »Department-u of agriculture« godišnje upravo bajoslovne svote na raspolaganje. Za razna istraživanja u šumarstvu godišnje ni više ni manje nego 3,625.000 dolara! Od toga je određen: 1 milijon dolara za istraživanja o šum. požarevima i za proučavanja raznih šumsko-gospodarskih i naučnih pitanja, što ih provodi 11 dosadanjih stanica za šumske pokuse. Osim toga se imaju osnovati daljnjih 5 pokusnih stanica. : Iznos od 250.000 dolara određen je za istraživanja raznih bolesti šum. drveća, iznos od 350.000 dolara za šum. eiltomološka istraživanja, iznos od 150.000 dolara za istraživanja o korisnim šumskim životinjama i njihovom uzgoju i obrani, iznos od 50.000 dolara za ispitivanje odnošaja između šum. požareva i atmosferskih prilika, 275.000 dolara za istraživanja novih metoda o uzgoju valjanih pašnjaka unutar šumskih kompleksa, 1 milion dolara za istraživanja u pogledu što bolje upotrebe drveta i za ispitivanja raznih načina konzerviranja i impregnacije drveta, 50.000 dolara za istraživanja u pogledu inostranog drveta, 250.000 dolara za ispitivanje interne potrebe na drvetu i šum. proiz450 |