DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1929 str. 23 <-- 23 --> PDF |
ljestve. Biljke, koje će služiti za podsađivanje u sastojim u svrhu zaštite tla, postepeno se sve više zaštićuju od svjetla, da se tako priuče na budući život u sjeni. Biljke pak, koje će služiti za popunjavanje praznina i pošumljenje čistina, privikavaju se postepeno na sve jače svjetlo. Gredice se uopće ne polijevaju, nego se uvijek, čim se stvori gornja kora zemlje, prekida kapilaritet posebno udešenim zadiračem — kipridlom — upravljenim u obliku zgrčenih prstiju. Na taj se način sprečava izlazak vlage iz tla. Korist je takovog postupka još i u tom, što je tlo uvijek rahlo, pa za vrijeme kiše može da primi u sebe mnogo vode. Na slabom i ispostenom tlu zasađuju se gredice godinu dana prije kultivisanja travom Lupinus luteus, da se tako tlo obogati dušikom. U vrtu se nalazi drvena kućica, gdje se vrši isplata radnika i gdje se bilježe u posebne knjige opaske kod raznih pokusa. Na ulazu u kućicu smješten je na zidu veliki nacrt vrta. Pokraj vrta u zasjeni nalazi se kompost zasađen Lupinusom. Pri ručku u Olomučanvma isporučio nam je gosp. dr. H a š a brzojavni pozdrav od gosp. Ministra poljoprivrede. Vraćajući se natrag u Kftine prošli smo pokraj jedne osobito uređene bujice, koja se pojavljuje samo onda, kad se prepune veliki podzemni rezervari, s kojima je ona u vezi. Sutradan, 5. VII., pružila su nam braća Čehoslovaci priliku, da pogledamo jednu od najveličanstvenijih tvorevina prirode — čuvene spilje Macochu i Masarykovu dom. Spilje su udaljene od mjesta Kftine oko 12 km. Savršeno uređenom cestom, provučenom između mnogo strmih bregova, dojurili smo autom pred golemu klisuru, koja se gotovo okomito uzdiže visoko uz brdo. Pri dnu te klisure nalaze se ulazi u spilje. Prvu smo pregledali spilju Macochu. Spilju je otkrio 1909. g. prof. Absalon . Sam ulaz, pa spuštanje strmim stepenicama u dubinu, te ledeni zrak izazvali su u nama neku jezu. Pri dnu ulaza prostr´o nam se pred očima velik prostor, električki osvijetljen, sa golemim stalaktitima i stalagmitima raznoličnog oblika. Vrlo dobro se razabire Stalagmit oblika betlehemske štalice, pa se po tom taj dio spilje i zove Mali Betlehem. Udaraju u oči stalagmiti oblika crnogorice opterećene snijegom i okrenutog kišobrana. Na dnu se spilje vidi prvašnje korito rijeke Punkve. Na najnižim su mjestima montirane pumpe, koje dižu vodu, kad se za velikih kiša digne do tih mjesta, i prebacuju je u pravo korito. U drugi dio spilje — Reichenbachov dom, unišao je prvi 1911. god. prof. Absalon . Interesantni su tu stalagmiti oblika velikih vaza, na koje padaju vodene kapljice iz visine od 18 m. Nešto dalje odavle nalazi su mnogo malih nejednakih i pravilno poredanih stalagmita, koji naliče na groblje. Radovi, koji su se dugo vremena i uz najveće žrtve vodili oko toga, da se spilja učini pristupačnom, razvijali su ise paralelno s jedne i druge strane spilje, a sastali su se baš na ovom mjestu — kod »Groblja«. Na kraju spilje nalazi se 15 m duboko jezero. Spilja je na kraju otvorena. Taj je otvor sa jezerom ograđen visokim, gotovo okomito odsječenim, stijenama. U visini od 98 m iznad jezera vidi se Do 1918. bila je voda u jezeru ,viša za 6 m nego danas. Korito rijeke Punkve sniženo je također iste godine, da bi se time učinile pristupačnim i dublje spilje, koje su do tad bile trajno u vodi. Na povratku kroz spilju razabira se golemi stalaktiti oblika anđeoskih krila, baldahina i dr. 447 |