DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1929 str. 22     <-- 22 -->        PDF

imaju na prvi pogled oblik srednjih šuma. U svim mješovitim sastojinama
namjerno se uzgaja bukva baš zbog njezine sposobnosti formisanja
vrijednih sastojina, jer se u mješavini s njome dobije najveći % tehničkog
drva. Sitna šuma, u koliko je još ima, prevađa se u visoku. Pri tom ne
postoje nikakove šablone, već se prosuđuje od slučaja do slučaja o načinu,
koji će biti najbolji i najbrži. Najobičnije se vrši to sječom na pruge
i kulise. Širina pruge ne prekoračuje 10 m. Sa šumama se gospodari po
uzoru sastojinskog gospodarenja. Svakoj se sastojim posvećuje tolika
pažnja, da se iz nje izbije najveća moguća korist. P!roredni smrekov i
jelov materijal prodaje se na licitacijama vrlo unosno kao celulozno drvo.
Šumski se produkti i ovdje izrađuju u vlastitoj režiji i prodaju se složeno
na posve prikladnim mjestima za izvoz. Naročita se briga vodi oko podizanja
valjanog pomlatka.


Svaki je predjel otvoren savršeno izrađenim šumskim putem ili
cestom. Na cestama stoji posvuda u,udaljenosti od 4—5 m tzv. poticajno
kamenje, koje ima zadaću, da upućuje vozara, da tjera kola samo po utreniku
i da ne zalazi na bankete. To je kamenje dosta veliko, a obijeljeno
je krečom, da ga se može lako vidjeti. Cestovni su jarci na mjestima
većeg pada pregrađeni malim pleterećima protiv deranja vode.


Interesantno je bilo vidjeti, sa kolikim se oprezom vodi gospodarstvo
na vapnenastim partijama. Kao glavne uzgojne vrsti gaje se bukva
i jela, a uz njih, kao sporedne, ariš i bor. Siječe se polaganom oplodnom
sječom. Pomladno se doba produljuje iza naplođenja za 15 do 20 god.
Svaka i najmanja praznina popunjena je umjetno — presadnjom sa busenima.


Protiv divljači, specijalno srna, štrca se po lišću bukovih i hrastovih
biljčica posebno priređena crna masa, čime se suzbija šteta odgrizanjem,
a da se pri tom ništa ne škodi rastu mlade biljke. Crnogorične
biljke, koje zimi više stradaju od ogrizanja po divljači nego bjelogorične,
zaštićuju se na taj način, da se na vrh izbojka metne malo posebno priređene
mješavine od zemlje, goveđeg đubra i vapna. Ta žućkasta masa
nije također ništa štetna uzrastu biljke, a dobro služi kao zaštita od
divljači.


Da bi se uzdržala trajna uspomena na zaslužne radenike na polju
šumarstva, postavili su, prilikom proslave 10-godišnjice opstanka visoke
škole, gospoda profesori po tim šumama na karakterističnim mjestima
oko 40 spomen-ploča.


Iza zakuske i odmora na jednom brdašcu, odakle se pruža divan
vidik na daleko, produžismo dalje šumom. Putem smo naišli na predjel,
gdje se kopa kaolin. Šuma nije opterećena nikakvim servitutima, osim
što je obvezana dozvoliti nekim društvima kopanje kaolina. Ta društva
posjeduju još od vremena prvašnjih vlasnika najamno pravo za kopanje
kaolina i to slobodnim izborom na površini od 12 ha uz godišnju najamninu
od 20.000 Kč.


Odatle smo se prevezli autom do velikog šumskog vrta. Zadivili
smo se pravilnosti i redu, koji je proveden u tom vrtu. Visoka oko 2 m
ograda podignuta je od stupova i letava, koje su opletene vertikalno provučenim
prućem. Gredice su posve pravokutne, pravilne i jednake. Tlo
je između redova biljki direktno pokrito posebnim ljestvama, da se ne
gubi vlaga. Za biljke, koje treba čuvati od svjetla, udešene su posebne


446