DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11/1929 str. 19 <-- 19 --> PDF |
čehoslovačka. Tu nas je lijepo pozdravio gosp. upravnik šuma.Horač e k, a zahvalio mu se od naše strane gosp. Prof. U g r e n o v i ć. Iza toga smo se uputili pod vodstvom gosp. Horačeka, da razgledavamo njihove šume. Razgledavanjem lijepih tih šuma brzo smo se uvjerili, da.se tu vodi posvema racionalno i do kraja intenzivno gospodarenje. U gospodarenju s tim šumama — kako vidjesmo — provađa se doista onaj pravi zadatak valjanog šumskog gospodarenja, t. j . iskorišćuju se posvema mrtve prirodne snage u tlu i žive prirodne snage u bilinskom svijetu i inače. Budno se vodi briga oko sačuvanja trajne produkcione snage tla. Na pojedinim položajima i tlima zasađene su i uzgajaju se samo odgovarajuće vrsti drveća, a na vjetru izloženim mjestima podignuti su posvuda vjetrobrani prosjeci. Na posječenim sječinama pobiru se otpaci kod tesanja kao i kora, jer.su ti otpaci i kora — po mišljenju njihovih stručnjaka — štetni u sastojim zbog toga, što svijetlo reflektujući se sa njihovih površina nepovoljno djeluje na prilike u sastojini. Ti se otpaci.i kora slažu uz putove u pravilne hrpe i prodaju se za ogrjev. P´anjevi u sječinama vade se napolje i daju se seljacima za ogrjev, a oni.za uzvrat obavljaju kulturne radnje. Sa šumom se gospodari po principu sastojinskog gospodarenja. Svaka je.sastojina za sebe jedinica u gospodarenju. Pri određivanju godišnjeg etata ne pravi se razlika između glavnog i međuprihoda. Ophodnja se udešava prema stanišnim prilikama. U uzgajanju šuma provađa se princip napuštanja svakog šablonskog podizanja i uzgajanja šuma i nastoji se posvuda prikloniti k prirodnim oblicima šume. Velika se briga vodi oko toga, da se posječene površine pravovremeno i što kompletnije naplode poželjnim vrstama. Bonitiranje u tamošnjem šumskom gospodarenju provađa se na osnovi vegetacije tla, t. j . sistema ruskog i finskog (Morosov, Cajander). To je bonitiranje doista ondje i moguće, jer paše u šumi uopće nema. Kod proređivanja sastojina provađa se pravilo »često i umjereno«. Proredivanjem se prekida sklop tek toliko, da se za par godina sastojina opet sklopi. Proreda se povraća na isto mjesto poprilici svake 5. godine. P´roredni se materijal raznolično unovčuje. Deblje smrekove oblice prodaju se najbolje kao rudničko drvo. Oblice sa promjerom od . do 10 cm prodaju se za podloške pod parkete, oblice nešto manjeg promjera za pomoćne betonske naprave, a još manje za plotove. Šumska uprava vodi brigu o tom, da pravovremeno iznaša na prodaju i ogrjevno i građevno drvo. Seljaštvo nabavlja potrebno drvo kupom, tako da šumske krađe uopće nema. Na otislinama zasađena je posvuda akacija, koja je inače ondje cijenjena jednako kao hrast. Mnogo se unovčuje kao vinogradsko kolje, a 15 cm debelu (20 god. staru) traže dosta kolari. Na mrazištima zasađen je Fraxinus americana, koji dobro uspijeva. Na močvarnim mjestima provađa se odvodnja. Najopasniji neprijatelj lijepih ondješnjih smrekovih šuma jeLiraan tri a Monacha . Opaženo je, da u nestašici smreke rado napada bor (Pinus silvestris), pa i krumpir na susjednom polju. Da se uzmogne pravovremeno opaziti kretanje štetnih gusjenica toga leptira, postavljaju se u sastojinama na nekim stablima u visini ... m ljepivi prsteni. Ti prsteni 443 |