DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1929 str. 19     <-- 19 -->        PDF

čehoslovačka. Tu nas je lijepo pozdravio gosp. upravnik šuma.Horač
e k, a zahvalio mu se od naše strane gosp. Prof. U g r e n o v i ć. Iza
toga smo se uputili pod vodstvom gosp. Horačeka, da razgledavamo njihove
šume.


Razgledavanjem lijepih tih šuma brzo smo se uvjerili, da.se tu vodi
posvema racionalno i do kraja intenzivno gospodarenje. U gospodarenju
s tim šumama — kako vidjesmo — provađa se doista onaj pravi zadatak
valjanog šumskog gospodarenja, t. j . iskorišćuju se posvema mrtve prirodne
snage u tlu i žive prirodne snage u bilinskom svijetu i inače. Budno
se vodi briga oko sačuvanja trajne produkcione snage tla. Na pojedinim
položajima i tlima zasađene su i uzgajaju se samo odgovarajuće vrsti
drveća, a na vjetru izloženim mjestima podignuti su posvuda vjetrobrani
prosjeci.


Na posječenim sječinama pobiru se otpaci kod tesanja kao i kora,
jer.su ti otpaci i kora — po mišljenju njihovih stručnjaka — štetni u sastojim
zbog toga, što svijetlo reflektujući se sa njihovih površina nepovoljno
djeluje na prilike u sastojini. Ti se otpaci.i kora slažu uz putove
u pravilne hrpe i prodaju se za ogrjev. P´anjevi u sječinama vade se napolje
i daju se seljacima za ogrjev, a oni.za uzvrat obavljaju kulturne
radnje.


Sa šumom se gospodari po principu sastojinskog gospodarenja.
Svaka je.sastojina za sebe jedinica u gospodarenju. Pri određivanju godišnjeg
etata ne pravi se razlika između glavnog i međuprihoda. Ophodnja
se udešava prema stanišnim prilikama. U uzgajanju šuma provađa se
princip napuštanja svakog šablonskog podizanja i uzgajanja šuma i nastoji
se posvuda prikloniti k prirodnim oblicima šume. Velika se briga
vodi oko toga, da se posječene površine pravovremeno i što kompletnije
naplode poželjnim vrstama. Bonitiranje u tamošnjem šumskom gospodarenju
provađa se na osnovi vegetacije tla, t. j . sistema ruskog i finskog
(Morosov, Cajander). To je bonitiranje doista ondje i moguće, jer paše
u šumi uopće nema. Kod proređivanja sastojina provađa se pravilo »često
i umjereno«. Proredivanjem se prekida sklop tek toliko, da se za par
godina sastojina opet sklopi. Proreda se povraća na isto mjesto poprilici
svake 5. godine. P´roredni se materijal raznolično unovčuje. Deblje smrekove
oblice prodaju se najbolje kao rudničko drvo. Oblice sa promjerom
od . do 10 cm prodaju se za podloške pod parkete, oblice nešto manjeg
promjera za pomoćne betonske naprave, a još manje za plotove. Šumska
uprava vodi brigu o tom, da pravovremeno iznaša na prodaju i ogrjevno
i građevno drvo. Seljaštvo nabavlja potrebno drvo kupom, tako da šumske
krađe uopće nema.


Na otislinama zasađena je posvuda akacija, koja je inače ondje cijenjena
jednako kao hrast. Mnogo se unovčuje kao vinogradsko kolje, a
15 cm debelu (20 god. staru) traže dosta kolari. Na mrazištima zasađen
je Fraxinus americana, koji dobro uspijeva. Na močvarnim mjestima provađa
se odvodnja.


Najopasniji neprijatelj lijepih ondješnjih smrekovih šuma jeLiraan tri
a Monacha . Opaženo je, da u nestašici smreke rado napada bor
(Pinus silvestris), pa i krumpir na susjednom polju. Da se uzmogne pravovremeno
opaziti kretanje štetnih gusjenica toga leptira, postavljaju se
u sastojinama na nekim stablima u visini ... m ljepivi prsteni. Ti prsteni


443