DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1929 str. 14 <-- 14 --> PDF |
Zar to daju oštrobridne grede? Izgleda, da bi kod takih nosača bilo najekonomičnije isijecauje na način opisan pod II. C. ili II. B., već prema dužini i malodrvnosti oblovine. Trebalo bi dakle općenito pronaći najekonomičnije profile (tipove) greda, kako transverzalno, tako i longitudinalno. Pravokutno-oštrobridni profili nisu općenito naj ekonomičniji . To nam pokazuje i sama praksa, koja ih rabi obično samo tamo, gdje ima da ugode oku ili da posluže u kakove specijalne svrhe. Kod njih nije otpadak minimalan, a tehnička upotreba uvijek maksimalna. Ima još pitanja, koja bi se morala obrađivati u vezi s količinama otpadaka, međutim, kako rekoh, pridržajem ih zajedno sa rešavanjem spomenutih pitanja za drugu zgodu. Résumé. Poutres a vives arC´tes sont pas toujours des plus économiques. On voit normalement dans la pratique que les profils transversaux des poutres sont plus ou moins flacheux, de meme que les profils longitudinaux sont plus on moins coniques. L´auteur calcule sur une base précise le pourcentage du déchet pour le cas du débit de bois rond en diverses types des poutres de cette qualité. Conjointement avec le probleme de la quantité du déchet, l´auteur souleve aussi la question de la forme des poutres les plus économiques, c´est-a-dire des profils du plus petit déchet et, en meme temps, de la plus grande force portative. Ing. MILAN ANIĆ, ZAGREB: EKSKURZIJA ZAGREBAČKIH APSOLVENATA ŠUMARSTVA U ČEHOSLOVAČKU. (UNE EXCURSION DES ÉTUDIANTS DE LA FACULTÉ FORESTIERE DE ZAGREB DANS LES FORETS TCHÉCOSLOVAQUES). P P oznato je, koliku važnost imaju ekskurzije za slušače šumarstva. Pravo shvaćanje svega onoga, što se čuje u školskim klupama, postaje potpunim tek onda, kad se to vidi i u prirodi. Tokom studija imali smo prilike, da na ekskurzijama po našoj domovini razgledamo više šumskih objekata u raznom stadiju njihova uređenja. Odavna nas je međutim vodila želja, da bar na završetku studija pogledamo šumarske prilike i negdje u inostranstvu — znajući dobro, da će nam se kao gotovim šumarima rijetko pružiti takova prilika. Naše stu 438 |
| ŠUMARSKI LIST 11/1929 str. 15 <-- 15 --> PDF |
dentsko udruženje, imajući pred očima korist naučnih ekskurzija, pa dekanat našeg fakulteta i uprava fakultetskog dobra »Maksimir«, pomogli su novčano našu akciju oko ostvarenja te ekskurzije. Kako svaka evropska država pokazuje zasebnu sliku i teorijskog i praktičnog šumarstva, koja je obično rezultanta raznoličnih uplivnih faktora, važno je pitanje bilo, koji smjer da se — prema raspoloživim sredstvima — dade ekskurziji. Prijedlog, da se ekskurzijom posjeti Čehoslovačka i njezine šume, bio je primljen jednoglasno i s velikim oduševljenjem. Radovali smo se unaprijed mnogo toj ekskurziji — koliko zbog tog, što ćemo vidjeti čehoslovačke lijepo uređene šume i pogledati najvažnije njene kulturne centre, toliko i zbog toga, što ćemo se upoznati s kolegama i braćom Čehoslovacima. Vodstvo i pripremne radove preuzeo je s velikom ljubaznošću gosp. Prof. Dr. A. Ugrenović . Ekskurzija je izvršena u vremenu od 28. VI. do 8. .VII. ove god. Dne 28. VI. krenusmo brzim vozom iz Zagreba preko Slovenije i Austrije. Čitav smo dan budno promatrali krajeve, kojima smo prolazili. Slovenske planine, između kojih je vješto provučena željeznička pruga, pa — kudikamo više — veličanstveni Semering, pružali su nam svaki čas drugu, novu sliku — sve ljepšu za ljepšom. Naveče stigosmo u Beč, gdje smo prekonačili. Sutradan oko 19,15 h, nakon vožnje kroz prostrana češka polja i šume preko starog Tabora, došli smo u najvažniji kulturni centar Čehoslovačke — u Zlatu Prahu. Na stanici su nas dočekala gg. Ing. M a 1 e c, vrhovni komesar ministarstva poljoprivrede ; profesori šumarske visoke škole Dr. Lakš a (dekan), Ing. Q. J i r s i k, Ing. Dr. V. Kaisteri Dr. V. Š e v č i k ; asistenti Ing. R y c h 1 y, Dr. Ing. Weingar 11, Dr. Ing. J. S i g m o n d, Ing. Blažek i Sklenička, te slušači i apsolventi visoke šumarske škole. U kolodvorskoj čekaonici srdačno nas je pozdravio gosp. dekan Prof. Dr. Lakša , na što se s naše strane zahvalio naš vođa gosp. Prof. Ugrenović. Laganom šetnjom kroz grad, a u pratnji gg. asistenata, slušača i apsolvenata stigosmo za desetak časaka u »Švehlovu kolej«, gdje nam je pripremljeno konačište i zajednička večera, koja je prošla u najugodnijem raspoloženju i pjesmi, a izmijenjeno je više toplih i bratskih zdravica i od strane gg. profesora i od strane studenata. Sutradan, t. j . 30. VI., iza doručka pohodili smo u pratnji gosp. Ing. M a 1 e c a i gg. asistenata šumar, visoke škole naše poslanstvo, koje se nalazi na Velkoprevorskim namestima u staroj palači vitezova malteškog reda. Putem do poslanstva prošli smo najstarijim dijelom grada, gdje smo upozoreni na važnije historijske činjenice, koje se odnose na taj dio. Naš poslanik gosp. Ministar Dr. G. Anđelinovi ć primio nas je u poslanstvu i zadržao se s nama neko vrijeme. Prosvjetni referent poslanstva gosp. Prof. P r o h a s k a pokazao nam je po tom sve prostorije poslanstva. Iza toga nam je pri zakusci u restauraciji »Stara zbrojnice« razložio gosp. vrhovni komesar Ing. M a 1 e c u našem jeziku ukratko današnje stanje šumarstva u čehoslovačkoj republici. Čehoslovačka imade cea 5 milijona ha šume, što čini % od sveukupne površine. Po procentu šumovitosti u nizu evropskih država stoji Čehoslovačka neposredno ispred naše države. Najveći povezani šumski kompleksi nalaze se u istočnoj 439 |
| ŠUMARSKI LIST 11/1929 str. 16 <-- 16 --> PDF |
polovici republike, t. j. u Slovačkoj i Podkarpatskoj Rusiji. Prostrane nizine oko rijeke Labe u Češkoj, pa oko Morave i Dunava, siromašne su na šumama. Prema kategoriji posjeda najviše ima privatnih šuma, t. j. oko,2,650.000 ha. Najveći procenat privatnih, a najmanji državnih šuma je u Češkoj. Taj se odnos spram istoka postepeno mijenja, tako da je u Podkarpatskoj Rusiji obrnuto. Agrarnom reformom znatno se povećao procenat drž. šuma. U Češkoj prevladavaju četinjave šume nad lisnatim i mješovitim šumama. Čistih smrekovih sastojina ima u Češkoj preko 50%. U čistim sastojinama dolazi mnogo i »jugočeška borovica« (Pfaus sylvestris), koja da je za 20% vrednija od »poljske borovice«. U Moravskoj prevladavaju lišćari i mješovite sastojine. U zapadnoj Slovačkoj dolaze u velikoj mjeri čiste bukove sastojine, koje se prostiru na istok daleko u Podkarpatsku Rusiju, gdje naglo prelaze u četinjave sastojine. U Slovačkoj i Podkarp. Rusiji imade i hrasta. Ariš dobro uspijeva na vapnenastim partijama. U Češkoj, Moravskoj i Šleziji šumsko je gospodarstvo posvema uređeno i stoji na visokom stepenu, dok je u Slovačkoj i Podkarpatskoj Rusiji uređivanje šumskog gospodarstva gotovo u počecima. Sa šumama se upravlja na dva načina, i to prema šumarničkom i nadšumarskom sistemu. Po nadšumarskom sistemu upravljaju se bivše austrijske i ugarske državne šume, a po šumarničkom sistemu upravljaju se većinom privatne šume. Gledom na obranu šuma poduzimaju se danas potrebne mjere. Najopasniji neprijatelj smrekovih šuma je Limantria Monacha. U Slovačkoj i Pödkarpadskoj Rusiji najviše šume stradaju od vjetra. Paša je stoke tamo još uobičajena. Povećavanjem produktivnosti planinskih pašnjaka nastoji se sve više doskočiti tome zlu. Od prosječnog ukupnog godišnjeg prirasta — oko 18 milijona m" drva — otpada po prilici 60% na tehničko, a 40% na ogrjevno drvo. Šumski se produkti transportuju raznim točilima, žicarama, šumskim putovima i željeznicama, pa splavarenjem. Transport splavarenjem najbolje je razvijen na krajnjem zapadu, t. j . po Šumavi i Vltavi i njenim pritocima, pa na krajnjem istoku — po Tisi i njenim pritocima. Za izgradnju posve zadovoljavajuće željezničke mreže u Slovačkoj i Podkarpatskoj Rusiji trebat će još mnogo vremena i žrtava. Drvna je industrija i trgovina dosta razvijena. U zemlji imade svega oko 3.180 strugara. Uz strugarstvo važna je industrija papira, koja godišnje prerađuje više od 900.000 nr drva. Imade u svemu oko 60 tvornica papira i 20 tvornica celuloze. S obzirom na trgovinu drvom Čehoslovačka spada u eksportne zemlje. Aktivnosti trgovačkog bilansa uopće mnogo doprinaša izvoz drveta. Poslije šećera drvo je najvažniji ´izvozni artikl. Izvoz ide najviše u smjeru zapada. Uprava drž. šuma i domena je u rukama Generalne direkcije drž. šuma i domena, zasebnog odjeljenja Ministarstva Poljoprivrede. Pod Gener. direkciju potpada 11 šumarskih ravnateljstava: u Češkoj, Moravskoj i,Šleskoj 4, u Slovačkoj 4 i u Podkarpatskoj Rusiji 3. Pojedinim ravnateljstvima podvrgnute su šumske uprave, koje obuhvataju od 4.000 do najviše 12.000 ha. U svim je instancijama razlučena šumarska drž. nadzorna i policijska služba od uprave drž. šuma. 440 |
| ŠUMARSKI LIST 11/1929 str. 17 <-- 17 --> PDF |
Šumarsku nastavu vrše dvije visoke škole — u Brnu i Pragu, 4 srednje i 5 škola za čuvare šuma. Škol. god. 1919./20. osnovana je »Visoka škola zemedelskeho a lesnîho inzenyrstvi« u P´ragu i samostalna »Visoka škola zemedelskâ« sa poljoprivrednim i šumarskim odsjekom u Brnu. Visoka škola u Pragu danas je samostalno odjeljenje češke visoke tehničke škole. Njome upravlja profesorski zbor sa dekanom na čelu. Samostalnom visokom školom u Brnu upravlja profesorski zbor sa rektorom na čelu. Svakom odsjeku upravlja stručni zbor i dekan. Studij šumarstva traje za sada na obim ovim školama četiri godine. Uz pojedinačne polažu se dva državna ispita. Prvi državni obuhvata pripravne discipline, i to: osnove više matematike, opću i specijalnu botaniku, dendrologiju s anatomijom drvlja, pedologiju, nižu geodeziju i nacionalnu ekonomiju. Drugi ili stručni ispit obuhvata čisto šumarske predmete: uzgajanje šuma, obranu šuma, upotrebu šuma, uređivanje šuma sa šumskom statikom i šumarsko građevinarstvo. Prvi se državni ispit polaže redovno koncem 4. semestra, a drugi koncem 8. semestra. Drugi se državni dijeli na praktički i teoretski ispit. Kod praktičnog ispita ima kandidat izraditi zadane zadatke, gdje će.pokazati vještinu u upotrebljavanju svih glavnih ispitnih predmeta. Tek po uspjehu na ovom ispitu prepušta se kandidat teoretskom ispitu. Poslije toga predavanja pogledali smo iz autokare znamenitosti grada Praga. Pbšli smo od Stare vijećnice i provezli ,se ispred Husova spomenika, Parlamenta, preko Hradčana, pokraj katedrale Sv. Vida, Strachovske biblioteke, kroz četvrt Bubenec, pokraj parka Stromovke, vojnogeografskog instituta, velesajma, Strossmayerova trga, Prikopy, preko Vaclavsky namésty, kroz četvrt Nusle, ispred ubožnica (»Masarykovy domovy«) i spustili se preko starog Višehrada na Vltavu. Iza ručka na Slovanskom ostrvu razišli smo se u grupama gradom i proveli cijelo popodne u razgledavanju grada. Sutra, t. j . 1. VIL, dopodne posvetili smo razgledavanju visoke šumarske škole. Škola se nalazi u parku Havličkovi Sadi u predgrađu Kraljevski Vinohradi. Ponajprije smo pohodili dekanat visoke škole, gdje nas je srdačno primio i pozdravio gosp. Prof. V. K a i s 1 e r. U istoj zgradi, gdje je dekanat, razgledali smo zavod za zoologiju (Prof. Dr. J. Uz e 1) i zavod za kemiju. U drugoj zgradi pregledali smo zavod za dendrometriju i računanje vrijednosti šuma, zavod za iskorištavanje šuma, gdje je bila uz ostalo izložena velika kolekcija raznih modela o načinima izrade i izvoza šumskih produkata, nadalje zavod za uređivanje šuma i geodeziju, zavod za šumarsko-inženjerske predmete, zavod za entomologiju i biologiju lovne zvjeradi, zavod za obranu šuma, zavod za uzgajanje šuma i konačno zavod za dendrologiju. Po .bogatim i lijepo uređenim zbirkama svih zavoda, kojima su nas sa velikom susretljivošću provela gg. profesori i njihovi asistenti,— upozoravajući nas na sve važnosti, upada odmah svakom u oči ogroman rad, koji je uložen i koji se ulaže oko izgradnje tih zbirki. Na izlazu iz zgrade oprostismo se uz lijepe oprosne govore gosp. Prof. Kaislera i gosp. Prof. U gr eno vica sa gospodom profesorima visoke šum. .škole. Odatle usput pregledali smo prije ručka u posebnoj zgradi zavod za anatomiju divljači i zavod za bakteriologiju. Poslije podne smo proveli u razgledavanju grada, a naveče smo posjetili čuveno praško »Narodno divadlo«, gdje smo gledali Dvorakovu 441 |
| ŠUMARSKI LIST 11/1929 str. 18 <-- 18 --> PDF |
operu »Rusalku«. Iza toga oprostili smo se s gospodom asistentima, kolegama studentima i apsolventima, s kojima smo tako ugodno proveli posljednja dva dana. Sutra, 2. VII., rano ostavili smo Prag. Ispratio nas je gosp. vrh. komesar Ing. M a 1 e c. Oko podne bili smo u Brnu. Na kolodvoru su nas dočekali : gosp. Prof. Dr. R. H a š a, dekan visoke šumarske škole, izaslanici uprave šuma grada Brna gg. dr. B. V i n c e n t i K. T e x 1, g. Ing. Š i m i č e k, te kolege apsolventi i slušači visoke šum. škole. Već prvi susreta] bio je osobito drag. Stan nam je pripremljen u hotelu .»Astoriji«. Iza zajedničkog ručka u »Astoriji«, uputili smo se posebnim tramwayem, da razgledamo šumarsku visoku školu, gdje nas je.u rektoratu u ime gosp. rektora Ing. 0 p 1 e t a 1 a pozdravio gosp. dekan dr. H a š a. Škola.se nalazi na periferiji sjeverne strane grada Brna. Smještena je u dvije ogromne zgrade. U jednoj — starijoj — zgradi smješten je poljoprivredni odsjek, a u drugoj — novoj — šumarski odsjek. Iza što smo ubilježili svoja imena u spomen-knjigu rektorata, razgledali smo vanredno.bogate zbirke i kabinete, laboratorije i predavaonice. Zadivio nas je njihov uređaj i kompletnost. Gospoda profesori i njihovi asistenti vodili su nas sa.bratskom ljubaznošću kroz pojedine zavode nastojeći nas upozoriti na sve znamenitosti. Važnije i interesantnije stvari bile su zgodno izložene, kako bi nam bilo omogućeno u kratko vrijeme pregledati što više toga. Pregledavali smo redom: zavod za geodeziju, zavod za dendrometriju, uređivanje šuma i računanje vrijednosti šuma, zatim zavod za obranu šuma i lovstvo, zavod za inženjerske predmete, zavod za iskorišćavanje šuma, zavod za primijenjenu zoologiju, zavod za opću i analitičku kemiju, zavod za dendrologiju, fitopatologiju i šumar, bakteriologiju, te konačno zavod za uzgajanje šuma. »Visoka škola zemedelska « ima u svoja oba odsjeka svega 26 naučnih zavoda, a od ovih.je 7 za čisto šumarske predmete, 10 za poljoprivredne, i 9 za zajedničke nauke. Usput smo osobito srdačno bili primljeni u Udruženju slušača šumarskog inženjerstva. Pri povratku u hotel »Astoriju« dobio je svaki učesnik ekskurzije štampanu knjižicu u našem jeziku, u kojoj je prikazan opis i gospodarenje sa šumama grada Brna, gdje ćemo sutrašnji dan provesti. Uz knjižicu priložena je.posebna karta šuma grada Brna sa ucrtanim putem naše ekskurzije. U 21 h priređen nam je banket u istom hotelu, gdje je izmijenjeno više toplih zdravica. Qosp. Prof. Dr. Ugrenovi ć zahvalio se u svom govoru braći Čehoslovacima na srdačnom prijemu istaknuvši pri tom veze nâs Jugoslavena sa Čehoslovacima u ranijim vremenima baš na polju šumarstva. Sutradan rano krenusmo autobusom u pratnji upravnika šuma grada Brna gosp. Horačeka , ministarskog savjetnika gosp. ,Ing. Bernar d a, gg. gradskih šumara, gg. profesora, asistenata i slušača visoke šum. škole u pravcu gradskih šuma. Nakon vožnje od 36 km kroz bogata i široka polja, te lijepa i uredna sela stigli smo na sam objekt — u revir Deblin. Na .samom ulazu u šumu priredila su braća Čehoslovaci u našu počast oveći slavoluk, iskićen zelenilom, a na njem je bilo ispisano crnogoričnim grančicama »Dobro došli!«. Iznad njega u sredini lepršala je velika jugoslavenska zastava, a njoj sa svake strane po jedna manja 442 |
| ŠUMARSKI LIST 11/1929 str. 19 <-- 19 --> PDF |
čehoslovačka. Tu nas je lijepo pozdravio gosp. upravnik šuma.Horač e k, a zahvalio mu se od naše strane gosp. Prof. U g r e n o v i ć. Iza toga smo se uputili pod vodstvom gosp. Horačeka, da razgledavamo njihove šume. Razgledavanjem lijepih tih šuma brzo smo se uvjerili, da.se tu vodi posvema racionalno i do kraja intenzivno gospodarenje. U gospodarenju s tim šumama — kako vidjesmo — provađa se doista onaj pravi zadatak valjanog šumskog gospodarenja, t. j . iskorišćuju se posvema mrtve prirodne snage u tlu i žive prirodne snage u bilinskom svijetu i inače. Budno se vodi briga oko sačuvanja trajne produkcione snage tla. Na pojedinim položajima i tlima zasađene su i uzgajaju se samo odgovarajuće vrsti drveća, a na vjetru izloženim mjestima podignuti su posvuda vjetrobrani prosjeci. Na posječenim sječinama pobiru se otpaci kod tesanja kao i kora, jer.su ti otpaci i kora — po mišljenju njihovih stručnjaka — štetni u sastojim zbog toga, što svijetlo reflektujući se sa njihovih površina nepovoljno djeluje na prilike u sastojini. Ti se otpaci.i kora slažu uz putove u pravilne hrpe i prodaju se za ogrjev. P´anjevi u sječinama vade se napolje i daju se seljacima za ogrjev, a oni.za uzvrat obavljaju kulturne radnje. Sa šumom se gospodari po principu sastojinskog gospodarenja. Svaka je.sastojina za sebe jedinica u gospodarenju. Pri određivanju godišnjeg etata ne pravi se razlika između glavnog i međuprihoda. Ophodnja se udešava prema stanišnim prilikama. U uzgajanju šuma provađa se princip napuštanja svakog šablonskog podizanja i uzgajanja šuma i nastoji se posvuda prikloniti k prirodnim oblicima šume. Velika se briga vodi oko toga, da se posječene površine pravovremeno i što kompletnije naplode poželjnim vrstama. Bonitiranje u tamošnjem šumskom gospodarenju provađa se na osnovi vegetacije tla, t. j . sistema ruskog i finskog (Morosov, Cajander). To je bonitiranje doista ondje i moguće, jer paše u šumi uopće nema. Kod proređivanja sastojina provađa se pravilo »često i umjereno«. Proredivanjem se prekida sklop tek toliko, da se za par godina sastojina opet sklopi. Proreda se povraća na isto mjesto poprilici svake 5. godine. P´roredni se materijal raznolično unovčuje. Deblje smrekove oblice prodaju se najbolje kao rudničko drvo. Oblice sa promjerom od . do 10 cm prodaju se za podloške pod parkete, oblice nešto manjeg promjera za pomoćne betonske naprave, a još manje za plotove. Šumska uprava vodi brigu o tom, da pravovremeno iznaša na prodaju i ogrjevno i građevno drvo. Seljaštvo nabavlja potrebno drvo kupom, tako da šumske krađe uopće nema. Na otislinama zasađena je posvuda akacija, koja je inače ondje cijenjena jednako kao hrast. Mnogo se unovčuje kao vinogradsko kolje, a 15 cm debelu (20 god. staru) traže dosta kolari. Na mrazištima zasađen je Fraxinus americana, koji dobro uspijeva. Na močvarnim mjestima provađa se odvodnja. Najopasniji neprijatelj lijepih ondješnjih smrekovih šuma jeLiraan tri a Monacha . Opaženo je, da u nestašici smreke rado napada bor (Pinus silvestris), pa i krumpir na susjednom polju. Da se uzmogne pravovremeno opaziti kretanje štetnih gusjenica toga leptira, postavljaju se u sastojinama na nekim stablima u visini ... m ljepivi prsteni. Ti prsteni 443 |
| ŠUMARSKI LIST 11/1929 str. 20 <-- 20 --> PDF |
zadrže svoju ljepivost i do jedan mjesec dana. Gusjenice, penjući se uz stablo, hvataju se na tim ljepivim prstenima. Na lipi, koje također mnogo imade, najčešće dolazi Bombix lanestris. Izvala nema. Sastojina se postepenim i umjerenim proređivanjem privikava s jedne strane na vjetar, dok su s druge strane rubovi starijih sastojina zaštićeni valjanim vjetrobranim pojasom. U borovim sastojinama, koje se rano same od sebe proreduju, pod sijava se — u svrhu zaštite tla — jela, smreka, bukva, grab, lipa, t. j . vrsti, koje podnose ,sjenu i polusjenu. Iza što smo prošli 12 odjela ovog revira, bili smo počašćeni bogatom zakuskom, a zatim smo se prevezli u revir Vohančice. Stanje ovog revira također nas je zadivilo. Dugo smo prolazili lijepim mješovitim sastojinama hrasta i bukve, a nakon toga prevezli smo se u revir Svinošice. Čitav ovaj revir leži na kremenim konglomeratima, gdje šuma osobito dobro uspijeva. U odjelima, kojima smo prošli, naišli smo na mnogo izrađenih sortimenata, naročito jelovih, smrekovih i borovih oblica, pravilno složenih uz puteve. Jelove i smrekove oblice unovčuju se u glavnom kao celulozno drvo, a borove kao ogrjev. Grane su također na sječinama pobrane i složene u složaje. Prodaju se seljacima za ogrjev. Svi radovi oko izrade šumskih produkata vrše se u vlastitoj režiji. Na licitacijama se prodaju posve gotovi i složeni sortimenti, tako da kupac ima u šumi tek toliko posla, koliko mu je potrebno za izvoz. U mješovitim se sastojinama namjerno uzgaja, kako smo opazili, posvuda bukva, jer ona osim toga, što vrlo dobro štiti tlo, najbolje formiše vrijednu sastojinu. Velika se pažnja posvećuje lovu. U hrastovim i bukovim sastojinama, gdje iza prorede radi većeg pristupa svijetla izbiju postrani pupovi — živici — i razviju se u grane, obavlja se kresanje tih grana. Te grane — kao i u sječinama preostalo lišće od hrasta, bukve i javora — posebno se suše i slažu u lisnike, odakle se zimi daje divljači u posebno napravljenim hraništima. Jarebika (Sorbus aucuparia) posvuda se ostavlja za hranu pticama. Na više mjesta naišli smo na slike sv. liuberta, zaštitnika lovaca, obješenih na stablima u visini oko 3 m. Pri ručku, koji nam je priređen u šumi, posjetio nas,je načelnik grada Brna gosp. Kare i T o m e š sa nekoliko gradskih zastupnika. Tom su nas zgodom gg. gradski šumari upoznali sa stanjem šuma grada Brna u općenitim crtama. Današnji opseg tih šuma iznosi 5.360 ha, a sastoji se iz 7 revira, koji su međusobno odijeljeni. Sijelo glavne uprave je u Kufimu, koji je 13´5 km udaljen od grada Brna. Najviša tačka u tom imanju je u reviru svinošičkom na grebenu Babylom, a iznosi 563 m. Važno je spomenuti, da se baš na području ovog imanja stiču dvije forme flore: južnoistočno-evropska , t. zv. pontska, sa srednjo-evropskom. Pojedino drveće zastupano je ovako: smreke ima 30%, jele 28%, bora 20%, hrasta 10%, ariša 4%, bukve 6%; osim toga ima brijesta, javora, lipe, graba, johe, borovca i pseudočuge -- svega oko 2%. Šume se pomlađuju prirodnim putom. Umjetnim se načinom popunjavaju vrijednije vrsti, kao ariš i hrast, i to ondje, gdje nema starih stabala. Cilj je gospodarenju postignuće najvećeg kvalitativnog i kvantitativnog prirasta. Sa šumama se upravlja po šumarničkom sistemu. Svim šumama upravlja zbor od 9 članova. Predsjednik toga zbora ujedno je i referent 444 |
| ŠUMARSKI LIST 11/1929 str. 21 <-- 21 --> PDF |
pred gradskim vijećem. Centralnom uredu podvrgnuti su izravno revirni šumari. Najveći revir ne prelazi´ 1000 ha. Lugarski srezovi iznose najviše 250—300 ha. Knjigovodstvo se vodi po amerikanskom načinu. Pod večer smo stigli autom u iKftine, gdje nas je osobito srdačno primio upravnik dobra visoke škole zemljodjelske Adamov gosp. Ing. G. A r t n e r. Odsjeli smo u zgradi visoke škole, bivšem dvorcu kneza Liechtensteina, gdje sada stanuju studenti, kad izvode praktične radove. Državna uprava preuzela je 1923. g. imanje Adamov od dotadanjeg vlasnika kneza Liechtensteina i dodijelila ga kao školsko dobro šumar, visokoj školi u Brnu. Posjed zaprema oko 7.135 ha površine, a od toga ima šume 6.935 ha. Šuma je razdijeljena na 7 revira. Dobrom upravlja odbor, izabran po profesorskom zboru šumarskog odsjeka visoke škole. U odboru su zastupane sa svojim referentima ove struke : uzgajanje šuma, iskorišćavanje šuma i šumska industrija, uređivanje šuma, šumarsko građevinarstvo, obrana šuma i lovstvo, te pravne nauke. Predsjedatelj upravnog odbora bira se na 6 godina. Prema programu, koga je izradio prije nekoliko godina gosp. Prof. I. O p 1 e t a 1, imat će dobro Adamov da posluži potpunom usavršavanju mladih šumara i sa praktičke strane. Da bi visoka šumarska škola mogla potpuno pokazati upotrebu nauke .u praksi, i to specijalno u čisto šumarskim disciplinama, imao bi se šumarski studij — po tom programu — produžiti na pet godina. Peta bi godina bila posvećena praktičnom izobražavanju na dobru Adamov. Svakom slušaču dat će se time prilika, da tokom godišnjih gospodarskih radova osobno sarađuje na polju uzgajanja, obrane, iskorišćavanja, uređivanja šuma, šumarskog građevinarstva, šumske industrije, uprave i t. d. Drugi državni ispit će se polagati koncem pete godine. Veliko značenje ima dobro Adamov za geodeziju — opću i primjenjenu u šumarstvu, fotogrametriju i aerofotogrametriju. Danas se tamo obdržavaju 14 dnevne vježbe iz geodezije. U skorom vremenu bit će te vježbe proširene s vježbama iz fotogrametrije, tako da će vrijeme vježbi iznašati oko 3 tjedna. Šume se dobra Adamov prostiru češko-moravskorn visoravni. Najviša tačka je vrh Proklest 572´5 m, a najniža 215 m. Cijelo imanje presijeca od sjevera na jug rijeka Svitava. šume su u glavnom mješovite, a odgovaraju posvema prirodnim uslovima. Najjače su zastupane ove vrsti drveća: bukva, grab, jela, smreka, hrast i bor, a najmanje ariš. Dne 4. VII., rano, podosmo da pregledavamo šume toga dobr a Adamov . Na ulazu u te šume pozdravio nas je upravnik šuma gosp. Ing. G. A r t n e r. Kroz šume su nas, vodili gosp. dekan dr. H a š a i gosp. upravnik Artner sa gg. profesorima, asistentima i studentima iskazujući nam pri tom neopisivu susretljivost. Qosp. dekan je živo nastojao, da nas upozori na svaki važniji detalj. Mi smo ostali zadivljeni i nikad nam ne će izblijediti uspomena na boravak u tim šumama. Tu nam je pružena prilika da vidimo, da je uistinu ostvarljivo sve ono, što se po knjigama o valjanom šumskom gospodarstvu piše. Već na početku razgledavanja vidjeli smo uspješnu borbu šumara sa štetnim elementom — v j e t r o m. Na rubovima, koji su izloženi vjetru, podignuti su oplodnim putom zaštitni pojasi, a pri tom je pomagano jeli i bukvi, te donekle smreki, grabu i duglasiji. Borove su sastojine posvuda podsađene u svrhu zaštite tla grabom, jelom i smrekom, tako da te šume 445 |
| ŠUMARSKI LIST 11/1929 str. 22 <-- 22 --> PDF |
imaju na prvi pogled oblik srednjih šuma. U svim mješovitim sastojinama namjerno se uzgaja bukva baš zbog njezine sposobnosti formisanja vrijednih sastojina, jer se u mješavini s njome dobije najveći % tehničkog drva. Sitna šuma, u koliko je još ima, prevađa se u visoku. Pri tom ne postoje nikakove šablone, već se prosuđuje od slučaja do slučaja o načinu, koji će biti najbolji i najbrži. Najobičnije se vrši to sječom na pruge i kulise. Širina pruge ne prekoračuje 10 m. Sa šumama se gospodari po uzoru sastojinskog gospodarenja. Svakoj se sastojim posvećuje tolika pažnja, da se iz nje izbije najveća moguća korist. P!roredni smrekov i jelov materijal prodaje se na licitacijama vrlo unosno kao celulozno drvo. Šumski se produkti i ovdje izrađuju u vlastitoj režiji i prodaju se složeno na posve prikladnim mjestima za izvoz. Naročita se briga vodi oko podizanja valjanog pomlatka. Svaki je predjel otvoren savršeno izrađenim šumskim putem ili cestom. Na cestama stoji posvuda u,udaljenosti od 4—5 m tzv. poticajno kamenje, koje ima zadaću, da upućuje vozara, da tjera kola samo po utreniku i da ne zalazi na bankete. To je kamenje dosta veliko, a obijeljeno je krečom, da ga se može lako vidjeti. Cestovni su jarci na mjestima većeg pada pregrađeni malim pleterećima protiv deranja vode. Interesantno je bilo vidjeti, sa kolikim se oprezom vodi gospodarstvo na vapnenastim partijama. Kao glavne uzgojne vrsti gaje se bukva i jela, a uz njih, kao sporedne, ariš i bor. Siječe se polaganom oplodnom sječom. Pomladno se doba produljuje iza naplođenja za 15 do 20 god. Svaka i najmanja praznina popunjena je umjetno — presadnjom sa busenima. Protiv divljači, specijalno srna, štrca se po lišću bukovih i hrastovih biljčica posebno priređena crna masa, čime se suzbija šteta odgrizanjem, a da se pri tom ništa ne škodi rastu mlade biljke. Crnogorične biljke, koje zimi više stradaju od ogrizanja po divljači nego bjelogorične, zaštićuju se na taj način, da se na vrh izbojka metne malo posebno priređene mješavine od zemlje, goveđeg đubra i vapna. Ta žućkasta masa nije također ništa štetna uzrastu biljke, a dobro služi kao zaštita od divljači. Da bi se uzdržala trajna uspomena na zaslužne radenike na polju šumarstva, postavili su, prilikom proslave 10-godišnjice opstanka visoke škole, gospoda profesori po tim šumama na karakterističnim mjestima oko 40 spomen-ploča. Iza zakuske i odmora na jednom brdašcu, odakle se pruža divan vidik na daleko, produžismo dalje šumom. Putem smo naišli na predjel, gdje se kopa kaolin. Šuma nije opterećena nikakvim servitutima, osim što je obvezana dozvoliti nekim društvima kopanje kaolina. Ta društva posjeduju još od vremena prvašnjih vlasnika najamno pravo za kopanje kaolina i to slobodnim izborom na površini od 12 ha uz godišnju najamninu od 20.000 Kč. Odatle smo se prevezli autom do velikog šumskog vrta. Zadivili smo se pravilnosti i redu, koji je proveden u tom vrtu. Visoka oko 2 m ograda podignuta je od stupova i letava, koje su opletene vertikalno provučenim prućem. Gredice su posve pravokutne, pravilne i jednake. Tlo je između redova biljki direktno pokrito posebnim ljestvama, da se ne gubi vlaga. Za biljke, koje treba čuvati od svjetla, udešene su posebne 446 |
| ŠUMARSKI LIST 11/1929 str. 23 <-- 23 --> PDF |
ljestve. Biljke, koje će služiti za podsađivanje u sastojim u svrhu zaštite tla, postepeno se sve više zaštićuju od svjetla, da se tako priuče na budući život u sjeni. Biljke pak, koje će služiti za popunjavanje praznina i pošumljenje čistina, privikavaju se postepeno na sve jače svjetlo. Gredice se uopće ne polijevaju, nego se uvijek, čim se stvori gornja kora zemlje, prekida kapilaritet posebno udešenim zadiračem — kipridlom — upravljenim u obliku zgrčenih prstiju. Na taj se način sprečava izlazak vlage iz tla. Korist je takovog postupka još i u tom, što je tlo uvijek rahlo, pa za vrijeme kiše može da primi u sebe mnogo vode. Na slabom i ispostenom tlu zasađuju se gredice godinu dana prije kultivisanja travom Lupinus luteus, da se tako tlo obogati dušikom. U vrtu se nalazi drvena kućica, gdje se vrši isplata radnika i gdje se bilježe u posebne knjige opaske kod raznih pokusa. Na ulazu u kućicu smješten je na zidu veliki nacrt vrta. Pokraj vrta u zasjeni nalazi se kompost zasađen Lupinusom. Pri ručku u Olomučanvma isporučio nam je gosp. dr. H a š a brzojavni pozdrav od gosp. Ministra poljoprivrede. Vraćajući se natrag u Kftine prošli smo pokraj jedne osobito uređene bujice, koja se pojavljuje samo onda, kad se prepune veliki podzemni rezervari, s kojima je ona u vezi. Sutradan, 5. VII., pružila su nam braća Čehoslovaci priliku, da pogledamo jednu od najveličanstvenijih tvorevina prirode — čuvene spilje Macochu i Masarykovu dom. Spilje su udaljene od mjesta Kftine oko 12 km. Savršeno uređenom cestom, provučenom između mnogo strmih bregova, dojurili smo autom pred golemu klisuru, koja se gotovo okomito uzdiže visoko uz brdo. Pri dnu te klisure nalaze se ulazi u spilje. Prvu smo pregledali spilju Macochu. Spilju je otkrio 1909. g. prof. Absalon . Sam ulaz, pa spuštanje strmim stepenicama u dubinu, te ledeni zrak izazvali su u nama neku jezu. Pri dnu ulaza prostr´o nam se pred očima velik prostor, električki osvijetljen, sa golemim stalaktitima i stalagmitima raznoličnog oblika. Vrlo dobro se razabire Stalagmit oblika betlehemske štalice, pa se po tom taj dio spilje i zove Mali Betlehem. Udaraju u oči stalagmiti oblika crnogorice opterećene snijegom i okrenutog kišobrana. Na dnu se spilje vidi prvašnje korito rijeke Punkve. Na najnižim su mjestima montirane pumpe, koje dižu vodu, kad se za velikih kiša digne do tih mjesta, i prebacuju je u pravo korito. U drugi dio spilje — Reichenbachov dom, unišao je prvi 1911. god. prof. Absalon . Interesantni su tu stalagmiti oblika velikih vaza, na koje padaju vodene kapljice iz visine od 18 m. Nešto dalje odavle nalazi su mnogo malih nejednakih i pravilno poredanih stalagmita, koji naliče na groblje. Radovi, koji su se dugo vremena i uz najveće žrtve vodili oko toga, da se spilja učini pristupačnom, razvijali su ise paralelno s jedne i druge strane spilje, a sastali su se baš na ovom mjestu — kod »Groblja«. Na kraju spilje nalazi se 15 m duboko jezero. Spilja je na kraju otvorena. Taj je otvor sa jezerom ograđen visokim, gotovo okomito odsječenim, stijenama. U visini od 98 m iznad jezera vidi se Do 1918. bila je voda u jezeru ,viša za 6 m nego danas. Korito rijeke Punkve sniženo je također iste godine, da bi se time učinile pristupačnim i dublje spilje, koje su do tad bile trajno u vodi. Na povratku kroz spilju razabira se golemi stalaktiti oblika anđeoskih krila, baldahina i dr. 447 |
| ŠUMARSKI LIST 11/1929 str. 24 <-- 24 --> PDF |
Još je interesantnija druga spilja — Masarykova dom. Dijeli se u 3 dijela. Kroz prvi dio protiče rijeka Punkva. Svodovi su ukrašeni stalaktitima. Tim dijelom, koji se sad izgrađuje, ulazit će se u spilju jedino čamcima. Ogromne postrane naprave udešene su za oticanje suvišne vode i imaju svrhu, da regulišu jednako proticanje vode koritom. Drugi dio, tzv. »Predvorje«, ukrašen je najraznoličnijim stalaktitima. Sa 3 cm debelog sloja vode odrazuju se ti stalaktiti ,tako, da se u vodi vidi slika ogromnih vodopada. Treći, najljepši, dio — Masarykova dom — otkriven je god. 1920. Najizrazitiji su stalagmiti oblika kipa Sv. Marije, rokoko nošnje, otvorenog kišobrana i dr. Strop je iskićen sa mnogo poput konca tankih, te vrlo mnogo nešto debljih, jednoličnih i do 1 m dugačkih stalaktita. Na proširivanju i dograđivanju ovih spilja mnogo se danas radi, pa će možda uspjeti obje spilje spojiti u jednu. Nakon što smo ,se nagledali ovih prirodnih rijetkosti, uspeli smo se autom pod vrh brijega, odakle smo sa željeznog mosta, 137 m visokog iznad jezera, promatrali kraj spilje Macoche. Odatle smo se vratili u Krtine, gdje smo se oprostili s upravnikom dobra Adamov gosp. Ing. G. Artnerom, a po tom1 smo se povratili u Brno. Cijelo popodne proveli smo u Brnu u razgledavanju starog Spielberga i drugih zanimljivih starina. Osobitu nam je susretljivost iskazao ovom zgodom i\aš zemljak gosp. Ing. L e m a r i e. Večernjim vozom otputovali smo iz Brna. Ispratili ,su nas na stanicu g. dekan dr. H a š a, gosp. lesmystr Horače k sa gospođom, gg. profesori, asistenti i kolege studenti. Rastanak je bio osobito topao i srdačan. Teška smo se srca odijelili od braće Čehoslovaka, koji su nas toliko srdačno i bratski primili, a od kojih smo mnogo toga lijepog i poučnog kroz ovo kratko vrijeme i čuli i vidjeli. U Beču smo se zadržali dva dana. 8. VII. vratili smo se u Zagreb nadasve oduševljeni, jer smo osjetili, da su .nam Čehoslovaci iskrena braća, koja nam u našoj struci moraju služiti uzorom. Na svršetku ove lijepe i van našeg očekivanja uspjele ekskurzije osjećamo se dužnima, da i ovdje izrazimo najtopliju zahvalnost ponajprije našem studentskom udruženju, dekanatu našeg fakulteta i upravi dobra »Maksimir« na novčanim potporama, te nadalje svoj gospodi, koju smo naprijed spomenuli, a koja su ne žaleći truda ni žrtava doprinijela, da će ova ekskurzija ostati svima nama u trajnoj i najugodnijoj uspomeni. Naročitu zahvalnost iskazujemo vođi ove naše ekskurzije gosp. prof. dr. A. U g r c n o v i ć u, koji je uložio osobito mnogo truda i volje oko ostvarenja ekskurzije. Résumé. On décrit . économie et les institutions forestieres tchécoslovaques, les grandes écoles forestieres a Prague et a Brno, notamment les forets de la commune de Brno et du domaine Adamov de . école de Brno. 448 |
| ŠUMARSKI LIST 11/1929 str. 25 <-- 25 --> PDF |
JUGOSLOVENSKO TRŽIŠTE DRVETA MARCHÉ AU BOIS YOUGOSLAVE ZAGREB, 16. OKTOBRA 1929. — ZAGREB, LE 16 OCTOBRE 1929. TEČAJEVI ZAGREBAČKE BURZE. (Les cours officiels de la Bourse de Zagreb). Stanje je ostalo isto kao na dan 21. augusta 1929. Vidi Šum. List broj 9—10. La situation n´est pas changée envers celle du 21 aout dernier. Voir No. 9/10 de cette Revue. USPJEH DRAŽBE HRASTOVIH STABALA. Dne 26. IX. o. g. održana je kod Direkcije šuma brodske imovne općine dražba hrastovih stabala. Od objekata iznesenin na dražbu prodani su ovi: 1. Sječina u srezu Ripača sa 320 stabala i drvnom masom od 1042 m3 u procjenbenoj vrijednosti od Din 474.693.— prodana je Tvornici parketa za Din 786.000.—. 2. Suharevi u srezu Ripača, 50 stabala sa 109 m3 drvne mase u procjenbenoj vrijednosti od Din 17.892.— prodani su firmi Ed. Brandeis za Din 18.359.—. 3. Sječina u srezu Čunjevci sa 174 stabla i drv. masom od 1149 m3 u procjemb. vrijednosti od Din 1,000.478.— prodana je tt. Eislera sinovi za Din 1,045.700.—. 4. Suharevi u srezu Jošava, 53 stabla sa 291 m3 drv. mase u procjemb. vrijednosti od Din 83.943.— prodana je tt. Ed. Braudeis za Din 102.275.—. 5. Sječina u srezu Gradina sa 40|2 stabla i drv. masom od 1.635 m3 u procjemb. vrijednosti od Din 897.208.— prodana je d. d. Mitrovačka paropila za Din 1,035.432.—. 6. Sječina u srezu Istočne Kusare sa 171 stablom i drv. masom od 1.206 m3 u procjemb. vrijednosti od Din 1,001.790.- prodana je tt. Eislera sinovi za Din 1,074.300.—. 7. Sječina u srezu Radiševo sa 237 stabala i 1.344 m3 drvne mase u procjemD. vrijednosti od Din 1,249.971.— prodana je d. d. Mitrovačka paropila za Din 1,651.785.—. 8. Izvale i suharevi u srezu Radiševo, 33 stabla sa 101 m3 drvne mase u procj. vrijednosti od Din 41.352.— prodani su d. d. Mitrovačka paropila za Din 52.902.—. 9. Sječina u srezu Rastovo sa 219 stabala i 1.252 m3 drvne mase . procj. vrij. od Din 1,1218.980.— prodana je d. d. Slavex za Din 1,385.000.—. 10. Sječina u srezu Trizlovi sa 152 stabla i 1.080 m3 drvne mase u procjembenoj vrijednosti od Din 1,385.612.— prodana je Petrinjskoj parnoj pilani za Din 1,617.000.—. 11. Sječina u srezu Boljkovo sa 239 stabala i 1.535 m3 drvne mase u procjemb. vrijednosti od Din 1,465.154.— prodana je d. d. Slavex za Din 1,635.000.—. 12. Sječina u srezu Sveno sa 25 stabala i 205 raa drva u procj. vrijed. od Din 230.296.— prodana je firmi Slavonija za Din 317.000.—. 13. Sječina u srezu Paovo sa 25 stabala i 142 m3 drva u procj. vrijednosti od Din 141.004.— prodana je d. d. Mitrovačka paropila za Din 195.000.—. Na dražbu je još bila iznesena sječina u srezu Luščić (209 stabala sa 1.588 ma drva u procj. vrijednosti od Din 1,286.610.—), isto tako suharevi u srezu Čunjevci (49 stabala sa ,278 m* drva u procj. vrijed. od Din 93.447.—). Oboje je ostalo bez ponude. 449 |